play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
chevron_left
volume_up
  • play_arrow

    Drukčiji radio

BiH će 2050. godine imati 18,2 posto manje stanovnika

S tek 1,19 djece koju žena rodi u reproduktivnoj dobi na listi stope fertiliteta u europskim zemljama tijekom 2022. godine Bosna i Hercegovina je zauzela pretposljednje mjesto. Manju stopu od nje ima samo Španjolska – 1,16.

Naime, prema posljednjim objavljenim podacima, stopa fertiliteta (prosječan broj djece koju žena rodi u reproduktivnoj dobi) u 2022. najviša je bila u Francuskoj (1,79), a najniža u Španjolskoj (1,16), dok je u Hrvatskoj iznosila 1,53, što je iznad prosjeka Europske unije (1,46).

Bugarska i Portugal jedine su države u kojima se stopa fertiliteta povećala u odnosu na 2021. godinu. Kada je riječ o zemljama koje su, uz BiH, na dnu liste, tu je Albanija sa stopom od 1,21, Italija sa stopom od 1,24, zatim Litva u kojoj fertilitet po ženi iznosi tek 1,27, slijedi Poljska s 1,29 te Finska i Grčka sa stopom od 1,32.

Na drugom mjestu, odmah iza Francuske, nalazi se Rumunjska u kojoj je prosječan broj djece koju žena rodi u reproduktivnoj dobi 1,71, zatim Bugarska sa stopom od 1,65 te Češka sa stopom od 1,64. Stopa fertiliteta, prema ovim podacima, u Turskoj je bila 1,63, a u Srbiji 1,59.

Stručnjaci već godinama upozoravaju, apeliraju na promjene, tvrdeći kako nam je stopa totalnog fertiliteta za oko 40 posto ispod praga koji se zahtijeva za jednostavnu reprodukciju stanovništva, a to je 2,1 djece po ženi, što znači da će sljedeća generacija biti za toliko umanjena, ne računajući značajne gubitke po osnovi konstantnog iseljavanja.

Inače, profesor demografije Stevo Pašalić je u dokumentu “Demografska obnova Bosne i Hercegovine”, koja je rezultat višegodišnjih istraživanja, objavio kako se stopa rađanja od 70-ih godina prošloga stoljeća do 2019. godine smanjila za čak 1,8. Naime, stopa ukupnog fertiliteta (SUF) prije je iznosila 3,1 dok se 70-ih godina smanjila na 2,6, što je opet proširena reprodukcija.

Inače, za jednostavnu reprodukciju potrebno je rađanje od 2,1 djeteta po ženi. Obrazac se u BiH mijenja 80-ih godina, pa 90-ih godina iznosi 1,7, da bi danas bio niži nego ikada.

Smanjena stopa fertiliteta dovodi do negativnog prirodnog prirasta koji je prošle godine, barem kada je riječ o Federaciji BiH, zabilježen u svim županijama osim u Zapadnohercegovačkoj županiji, koja se posljednjih godina usmjerila na donošenje i provođenje brojnih demografskih mjera koje, očito, već daju prve rezultate.

Uz negativan prirodni prirast i konstantno emigriranje stanovništva, prema projekcijama Ujedinjenih naroda, BiH bi 2050. godine trebala imati 18,2 posto manje stanovnika.

Među zemljama koje očekuje najveće relativno smanjenje broja stanovnika, lošije od BiH su Bugarska, Litva, Latvija, Ukrajina i Srbija. Hrvatska je u gotovo istoj situaciji kao BiH.

Inače, BiH se ubraja u kategoriju zemalja s katastrofalnim brojkama i procjene pokazuju kako se zemlja suočava s dramatičnim padom stanovništva i ako se trenutačni trendovi nastave, za manje od 50 godina u BiH će živjeti nešto više od milijun i pol osoba, navodi se u analizi koju je objavio Populacijski fond UN-a (UNFPA). Najveći porast stanovništva BiH zabilježen je 1962. godine s 1,97%, a najveći pad broja stanovništva bio je 1993. godine i iznosio je -3,65%.

U istom razdoblju ukupna populacija svih zemalja diljem svijeta porasla je za 160,2%. Prosječna starost u BiH porasla je za 4,07 godina od 2012. do 2021. godine, s 39,23 na 43,30 godina (srednja vrijednost). 

0%