AecelorMittal zabilježio je gubitak od 159 milijuna KM u prethodnoj godini, što je nakon dvije godine dobiti veliki problem za ovu kompaniju.
Stoga su danas iz ove kompanije najavili drastične rezove, zatvaranje Koksare i pokušaj spašavanja firme ističe direktor Nikhil Mehta.
Mehta je rekao da ova kompanija prolazi kroz tešku godinu, te da je prošla godina imala mnogo izazova.
“Odlučili smo koje korake trebamo poduzeti kako bismo nastavili održivost ArcelorMittala Zenica u Bosni i Hercegovini. Jedan od koraka je zaustavljanje Koksare. Krajem travnja staje koksara, au Zenici nastavljamo s integralnom proizvodnjom. I dalje ćemo kupovati koks koji je neophodan za proizvodnju čelika. Trenutno prolazimo kroz teške faze jer su cijene niske. Troškovi su nam jednostavno ogromni. Napravili smo plan kako prevazići navedenu situaciju“, istaknuo je Mehta.
Kazao je da se radi plan za zaposlenike Koksare.“One djelatnike koji su bili lojalni preraspodijelit ćemo u druge odjele. Također smo u kontaktu s našom jedinicom u Njemačkoj i vidjet ćemo kako i na koji način možemo naše radnike prebaciti u Europu.”Početni plan, kako je rekao direktor ove tvrtke, je da se 10-15 posto ljudi preseli u Njemačku.
Što se tiče cijene isporuke toplinske energije za grijanje Grada Zenice u Toplanu, ona iznosi 42 KM po megavatu, ali kako kaže, to je mnogo manje u odnosu na trenutne troškove.“Bit ćemo vrlo otvoreni kada pokažemo trenutne troškove proizvodnje. Ne želimo zarađivati na grijanju, ali želimo da nam se nadoknadi trošak.”
Zatvaranjem koksare bit će potrebno nabavljati plin od firme GIKIL što će dovesti do poskupljenja gradskog grijanja koje je godinama jako loše. Ugovor o Toplani nikad nije objavljen, no već je jasno da isporuke energije od strane ArcerolMittala je pogrešna odluka.
Navedeni događaji u ovoj kompaniji odrazit će se i na Toplanu Zenica. Prije mjesec dana svjedočili smo kako se zbog dešavanja u Koksari ArcelorMittala Zenica građani suočavaju s problemima grijanja, tako da će od naredne sezone grijanja u Zenici vjerovatno poskupjeti grijanje stambenih i poslovnih prostora. Na kraju će ponovno građani biti ti koji će platiti cijenu.
