Najmanje 63.285 ljudi poginulo je ili nestalo na migrantskim rutama širom svijeta između 2014. i 2023. godine, a većina smrtnih slučajeva uzrokovana je utapanjem, objavila je u utorak agencija UN-a za migracije.
Izvještaj koji je objavila Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u svom projektu nestalih migranata pokazao je da se većina smrti i nestanaka – 28.854 – dogodila na Mediteranu, a zatim u Africi i Aziji.
Gotovo 60 posto dokumentiranih smrtnih slučajeva povezano je s utapanjem, a više od jedne trećine identificiranih je iz zemalja u sukobu, uključujući Afganistan, Mjanmar, Siriju i Etiopiju.
Podaci IOM-a pokazuju da je najsmrtonosnija godina za migrante u posljednjem desetljeću bila 2023., kada je zabilježen 8.541 smrtni slučaj, dijelom zbog naglog porasta smrtnih slučajeva na Mediteranu.
“Povećanje smrtnih slučajeva vjerojatno je povezano s povećanjem odlazaka i, shodno tome, brodoloma, uz obalu Tunisa”, navodi se u izvještaju, te dodaje da je najmanje 729 ljudi umrlo pred obalom Tunisa 2023. godine, u poređenju sa 462 u 2022. godini.
“Svih prethodnih godina, većina smrtnih slučajeva u srednjem Mediteranu dokumentirana je uz obalu Libije”, navodi se.
Sa antimigracijskim strankama koje godinama stalno stiču uticaj širom Europe, vlade su pokušavale da obuzdaju migracijske tokove u svoje zemlje obećavajući sredstva zemljama širom Mediterana kao što su Tunis i Egipat.
Ranije ovog mjeseca, EU je obećala paket od 7,4 milijarde eura za Egipat koji je talijanska premijerka Giorgia Meloni opisala kao “najbolji način za rješavanje migratornih tokova”.
Vlade nekoliko europskih zemalja, uključujući Italiju, Mađarsku i Britaniju, stavile su suzbijanje imigracije glavnim prioritetom, dok su na drugim mjestima krajnje desničarske stranke poput Nacionalnog skupa Francuske, predvođene Marine Le Pen, stekle popularnost.
Vjerske vođe su među onima koji su pozvali na veće suosjećanje prema migrantima. Papa Franjo pozvao je na paneuropski odgovor na migracije kako bi se spriječilo da Mediteran postane “more smrti”.
