play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
chevron_left
volume_up
  • play_arrow

    Drukčiji

Inflacija u BiH stagnira

Inflacija u svijetu nakon rata u Ukrajini i novih sukoba na Bliskom Istoku stvara probleme. Najjače europsko gospodarstvo Njemačka je u ozbiljnim problemima.

U BiH su cijene u rujnu bile 2,4 posto skuplje nego u istom razdoblju 2022. godoine. Naime, na mjesečnoj razini potrošačke cijene u rujnu 2023. godine, u prosjeku porasle za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, piše BloomberAdria. Promatrano po odjeljcima Klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni, najviše su porasle cijene Dobra i usluge za redovno održavanje kuće i najamnine na godišnjoj razini.

Cijene hrane su za 5,6 posto više nego što su bile lani

Analize ukazuju na pad cijena u odljeljcima odjeće, obuće i potrešština za stanovanje, ali i u segmentu električne energije, plina i drugih energenata. U kolovozu ove godine došlo je do viših stopa inflacije nakon devet uzastopnih usporavanje godišnjeg rasta cijena. Podsjećamo, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije Marina Petrov rekla je da je inflacija u Bosni i Hercegovini (BiH) u kolovozu na međugodišnjem nivou nešto ubrzala u odnosu na očitavanje iz srpanja, u najvećoj mjeri usljed ublaženog efekta pada cijena u oblasti transporta – što je u prethodnih nekoliko mjeseci znatno opredijelilo strmo usporenje inflacije. “S druge strane, cijene hrane su i dalje glavni predvodnik inflacije i u kolovozu su dodale 7,8 posto, znatno iznad 4,7 posto, koliko iznosi ukupna inflacija”, rekla je Petrov.

Na krilima valute Inflacija u Europskoj uniji je u rujnu pala na 4,9 posto s razine od 5,9 posto u kolovozu, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, godišnja stopa inflacije je ispod razine od pet posto posljednji puta bila u listopadu 2021. godine, odnosno prije puna 23 mjeseca. Hrvatska, gdje se vanjskim faktorima u rastu cijena priključio još i prelazak s kune na euro – koliko god se domaća vlast trsila dokazati da promjena valute nije imala utjecaj na poskupljenja – nalazi se u grupi država koje je inflacija dosta pogodila, ali ipak nismo iskusili najgore. Kod nas je najviša stopa bila 13 posto, u studenom lani. Do ovogodišnjeg rujna se spustila na 7,4 posto, ali je još uvijek dosta iznad prosjeka EU-a. U Eurostatu pojašnjavaju da su inflaciju u rujnu prema gore najviše gurale cijene u sektoru usluga, nakon kojih su slijedili hrana, alkoholna pića i duhanski proizvodi. Inflacijski pritisak prema dolje stvarale su cijene energije koje su u rujnu bile 4,6 posto niže nego godinu prije.

0%