Oko 1.600 osoba prijavljeno je za ovogodišnji “Marš mira”, trodnevno pješačenje u okviru obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, a koji simbolizira čuvanje sjećanja i sprečavanje negiranja onoga što se u ljeto 1995. godine dogodilo u Srebrenici i okolini.
Sudionici “Marša mira” pješače od Nezuka do Potočara i Srebrenice – obrnutim smjerom od onoga kojim su Srebreničani tog ljeta ’95. bježali pokušavajući doći do slobodne teritorije. “Marš mira” su pokrenuli preživjeli Srebreničani. “Marš mira” za preživjele simbolizira čuvanje sjećanja i sprečavanje negiranja onoga što se dogodilo u Srebrenici.
“Pripreme se privode kraju. Urađeno je sve ono što je planirano. Što se tiče trase ‘Marša mira’ ona će ostati ista. Najzahtjevnija trasa preko Buljima i buljimskih potoka je obiđena i dovedena u stanje prohodnosti. Nakon obilnih padalina bilo je određenih problema”, rekao je za Anadoliju Suljo Čakanović, predsjednik pododbora za “Marš mira”.
Kako je kazao, predstoje još neki infrastrukturni radovi na trasi.
“Zadovoljni smo brojem prijavljenih za ‘Marš mira’. Za sada je prijavljeno oko 1.600 osoba, organiziranih grupa i pojedinaca. Očekujem da će ove godine ‘Marš mira’ vratiti onaj stari broj sudionika, koliko je bilo prije pandemije koronavirusa. Dvije godine smo imali koronavirus, a prošle godine je bio Kurban-bajram”, istakao je Čakanović.
“Marš mira” je, naveo je, međunarodni, planetarni projekat u kojem svake godine sudjeluju ljudi iz svih dijelova svijeta.
“Imamo prijavljene grupe iz Austrije, Švedske, Danske, Turske, Amerike i drugih zemalja. Mislim da ne postoji država u Europi i Americi iz koje nema prijavljenih”, rekao je Čakanović.
“Marš mira” se organizira u okviru obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih naroda” Srebrenica, a za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva ispričaju i prenesu mlađim generacijama.
Memorijalna manifestacija koja se održava u srpnju svake godine, ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.
