Bosna i Hercegovina druga u svijetu po rastu plaća, i to odmah nakon Srbije. Prije nekoliko dana, stranica World of statistics je objavila podatke o rastu plaća na globalnoj razini, a prva dva mjesta zauzele su ni manje ni više nego Srbija i BiH.
Uzimajući u obzir podatke za mjesec prosinac 2022., rast plaće bio je 14,86 posto. BiH je ostavila iza sebe Portugal, Bjelorusiju, Poljsku, kao i Hrvatsku i Sloveniju. Iza leđa BiH prema ovim podacima ostale su čak i SAD, u kojima su plaće povećane za 7,04 posto.
Agencija za statistiku BiH objavila je podatke za prvo tromjesečje 2023., u kojem je prosječna bruto plaća po zaposlenom u BiH u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine (listopad, studeni, prosinac) bila veća za 83 KM.
Preciznije rečeno, sa 1.806 KM, povećana je na 1.889 KM, što je 4,6 posto.Također, došlo je do povećanja neto plaće za ožujak ove godine u odnosu na veljaču za 3,6posto, pa je prosječna isplaćena plaća u ožujku iznosila 1.260 KM.
Nadalje, istaknuli su kako je plaća za ožujak 2023. godine u odnosu na ožujak 2022. nominalno veća za 15,4%, ali da je njezin realni indeks 4,6 posto. Za one koji se bave statistikom ovo su sjajni podaci. Međutim, stvarnost u BiH daleko je od ovakve slike. Struka je po ovom pitanju jasna i kaže kako podaci nemaju veze s realnošću.
Ekonomist Milenko Stanić istaknuo je kako inflacija ove iznesene podatke treba uzeti sa zadrškom zbog inflacijom. Valovi inflacijskih udara na ovim prostorima su dostigli ozbiljne visine, najveće od kriznih i ratnih devedesetih. To važi i za Srbiju i za BiH.
Stope inflacije u BiH su prošle godine bile preko 16 posto, u Srbiji nešto iznad 14 posto. Samo letimičan pogled na ove iznose i stope rasta plaća će pokazati kako realnog rasta primanja nije bilo ni u jednoj zemlji.
On nastavlja da ako se u obzir uzme da su najviše povećane cijene hrane i komunalija, gotovo 30 posto, a da ti proizvodi sudjeluju u potrošačkoj košari preko 90 posto, jasno je da realnog rasta plaća nije bilo, naprotiv.- Imali smo pad standarda stanovništva. Tu strukturu potrošačke košare statistika ne uzima u obzir, nego se drži prosjeka. Zbog toga imamo netočne podatke – tvrdi Stanić te dodaje kako u ovom slučaju nedostaje ozbiljna analiza.
