Svjetski dan bubrega je globalni svjetski pokreta a ovaj dan se obilježava svakog drugog četvrtka u mjesecu ožujku. Dakle, ove godine taj dan pada na 09.ožujak a bit će obilježen i u nekim gradovima BiH.
Značajan utjecaj katastrofalnih događaja, bilo da su lokalni (potres, poplave, rat, ekstremni vremenski uvjeti) ili globalni (pandemija COVID-19), utiče na funkcioniranje i životne uvjete zajednice u cjelini, po definiciji rezultirajući jednim ili više sljedećih posljedica: ljudski, materijalni, ekonomski i okolišni gubici i utjecaji.
Ovim poremećajima posebno su pogođeni oni koji boluju od kroničnih bolesti, a bubrežni bolesnici predstavljaju više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta, jer je mogućnost pristupa odgovarajućim dijagnostičkim uslugama, tretmanima i njezi uvelike ugrožena. Poznato je da su nezarazne bolesti (NCD), koje uključuju kardiovaskularne bolesti, dijabetes, rak, hipertenziju, kronične plućne bolesti i kronične bubrežne bolesti (CKD), vodeći uzroci smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.
Procjenjuje se da će kronična bubrežna bolest, do 2040, biti 5-a po smrtnosti kada su u pitanju ne zarazne bolesti!
Bosna i Hercegovina nije izuzeta iz svjetske statistike koja kaže da svaka 10-a osoba u svijetu ima neku vrstu bubrežne bolesti ali većina toga nije ni svjesna, jer ova bolest zapravo vrlo rijetko boli. Kronična bubrežna bolest je tihi ubojica. Upravo zato, javljanje liječniku najčešće bude jako kasno, kada je bolest već u poodmakloj fazi.
Dijalizom se trenutno u BiH liječi oko 3000 bolesnika. Taj je broj u laganom porastu kao i broj bubrežnih bolesnika. Razlog tome je što jako malo pridajemo pozornosti prevenciji i zdravom načinu života.
Upravo Svjetski dan bubrega kao globalni svjetski pokret zagovara prevenciju ove bolesti u smislu pravovremenih kontrola, tjelesne aktivnost, zdrave prehrana i svega drugoga što bi doprinijelo smanjenju ove neugodne i teške bolesti koja se javlja jako često.
Kod zatajenja bubrega, ova bolest se liječi dijalizom ali najbolji način liječenja je transplatacija bubrega. Nažalost, i pored permanentnog rada Donorske mreže u BiH i našeg Udruženja/udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, stanje u BiH nikada nije bilo gore kada je u pitanju transplantacijski proces ako izuzmemo period rata i period pandemija.
BiH je ove godine imala samo 2 (dvije) transplantacije, a oko 1000 pacijenta ima potrebu za liječenjem ove bolesti presađivanjem bubrega.
Nadamo se da će se svijest kod građana a posebno kod zdravstva i zdravstvene politike promijeniti na bolje i da ćemo imati projekte i programe prevencije ali i više transplantacija.
