Invaziji Rusije na Ukrajinu, koju je Moskva započela prije točno godinu dana, ne nazire se kraj, dok mnogi strahuju da eskalacija sukoba tek slijedi. U prvih godinu dana rata poginule su desetine tisuća ljudi, uključujući tisuće civila, milijuni su postali izbjeglice, a neki gradovi su potpuno razoreni.
Stručnjaci upozoravaju da bi najveći sukob u Europi od Drugog svjetskog rata mogao da potraje godinama, a sve su veća i strahovanja da bi mogao da izmakne kontroli i preraste u direktan konflikt Rusije i NATO-a. Invazija Rusije na Ukrajinu gurnula je svijet u najveću krizu od okončanja Hladnog rata i dovela do krupnih promjena u međunarodnim odnosima i globalnoj ekonomiji.
Po naređenju predsjednika Vladimira Putina, ruske snage su 24. veljače 2022. rano ujutro započele invaziju na Ukrajinu, iz zraka i kopnenim putem iz više pravaca, iz Rusije i Bjelorusije. Snage Rusije, koja je agresiju nazvala “specijalnom vojnom operacijom” i pravdala je tvrdnjama da želi da “demilitarizira” Ukrajinu, brzo su zauzele Herson, glavni grad istoimene regije, i stigle nadomak Kijeva, gdje su se suočile sa žestokim otporom ukrajinskih snaga.
Ruske snage, primorane na povlačenje iz Kijevske oblasti, koncentrirale su se potom na istok i jug Ukrajine, kako bi zadržale kontrolu nad teritorijama koje su zauzele.
Ukrajina je početkom rujna započela kontranapad na jugu zemlje, na šta je Putin odgovorio djelomičnom mobilizacijom 300.000 rezervista. Taj potez je doveo do odlaska stotina tisuća Rusa iz domovine. Ukrajinske snage su u studenom uspjele da oslobode grad Herson, jedinu regionalnu prijestolnicu koju je Rusija osvojila od početka invazije.
Poslije godinu dana rata, Rusija kontrolira dijelove četiri oblasti na istoku i jugu Ukrajine (Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje), čiju je aneksiju proglasila 30. rujna 2022. godine, poslije referenduma koje međunarodna zajednica ne priznaje.
Ruske snage su od rujna počele sustavno da razaraju energetsku infrastrukturu širom Ukrajine, zbog čega su milijuni ostali bez struje i grijanja uoči zime. Veoma teška energetska situacija u Ukrajini tijekom zime donekle je olakšana isporukom pomoći iz zapadnih zemalja.
Prethodnih nekoliko mjeseci bilo je malo pomaka na bojnom polju. Rusija je pojačala ofanzivu sa ciljem da zauzme cijeli Donbas i da iscrpi ukrajinske snage. Kijev je, između ostalog, koristio i dronove za napade na vojne baze unutar ruske teritorije. U ratu protiv Ukrajine učestvuje i ruska plaćenička paravojska Wagner grupa, čiji je lider Jevgenij Prigozhyn ove sedmice optužio vojno rukovodstvo Rusije za izdaju.
Početkom marta prošle godine, Međunarodni kazneni sud otvorio je istragu o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Ukrajini, a Savjet UN za ljudska prava odobrio je istragu o kršenju ljudskih prava u Ukrajini.
Kijev optužuje Rusiju za pogubljenja, silovanja, mučenja i kidnapiranja, i tvrdi da je više od 16.000 djece prebačeno u Rusiju ili u oblasti pod ruskom kontrolom. I Moskva je u više navrata optužila Ukrajinu da je počinila ratne zločine nad ruskim zarobljenicima. Naročito oštre reakcije iz međunarodne zajednice uslijedile su u travnju prošle godine, kada su u mjestu Buča, blizu Kijeva, otkriveni leševi civila sa vezanim rukama i tragovima mučenja, poslije povlačenja ruskih snaga.
Podaci o broju poginulih i ranjenih vojnika na obje strane znatno su različiti, i kreću se iznad 100.000.
Prema podacima UN, od početka invazije poginulo je oko 8.000 civila i više od 13.000 je ranjeno.
Invazija ruskih snaga dovela je i do najveće izbjegličke krize u Europi od Drugog svjetskog rata. Prema podacima UN, oko osam milijuna ljudi bilo je primorano da napusti Ukrajinu zbog sukoba, a više od pet milijuna je interno raseljeno.
Dan uoči godišnjice napada Rusije na Ukrajinu, Generalna skupština Ujedinjenih nacija (GS UN) usvojila je rezoluciju kojom se zahtijeva momentalno povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine i poziva na “pravedan i trajan” mir.
Rat je također ugrozio globalno snabdijevanje hranom zbog višemjesečne ruske blokade izvoza žitarica iz ukrajinskih luka.
Invazija je dovela i do izolacije Rusije, koja je na meti sve oštrijih sankcija Zapada, a isključena je i sa međunarodnih sportskih natjecanja.
Globalna energetska kriza, koja je počela 2021. godine, eskalirala je poslije napada Rusije na Ukrajinu i sankcija koje su zapadne zemlje potom uvele Moskvi.
Rusija je zbog sankcija u velikoj mjeri smanjila isporuku plina ka zemljama EU, uključujući obustavu rada plinovoda Sjeverni tok 1.
Cijene prirodnog plina dostigle su rekordnu vrijednost, a cijene nafte najviši nivo od 2008. godine, što je potaklo inflatornu spiralu i krizu troškova života u mnogim zemljama.
