Ako je vaša prijateljica ili član obitelji završila liječenje raka ili je trenutno u fazi liječenja vjerovatno osjećate i vi potrebu da na neki način pokažete podršku.
No, mnogo je bitno znati da je rak za mnoge emocionalni tobogan. Činjenica je da ne prestaje ni kada se sam proces liječenja završi. Zapravo, ovo može biti jedno od najizazovnijih vremena za one koji boluju od raka i itekako im je potrebna i dalje vaša podrška.
Širom svijeta, 4. veljače, obilježava se Svjetski dan borbe protiv raka, kako bi se podigla svijest javnosti o oboljenjima od raka, prevenciji, ranom dijagnosticiranju, liječenju, te zbrinjavanju oboljelih.
Ideja za obilježavanjem Svjetskog dan borbe protiv raka datira od 2000. godine, kada je u Parizu održan Prvi svjetski samit protiv raka, na kome su predstavnici različitih svjetskih vladinih agencija i organizacija za rak potpisali povelju poznatu kao ”Pariški sporazum protiv raka”.
Pod sloganom „Ja jesam i hoću“ Svjetska zdravstvena organizacija ove godine želi naglasiti kako svaki pojedinac osobno može dati svoj doprinos i poduzeti konkretne akcije u cilju smanjenja globalnog opterećenja obolijevanja od raka.
Rak je jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se globalno broj oboljelih povećati na 29,5 milijuna ljudi u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti na 16,4 milijuna godišnje.
Najčešći uzroci smrti od raka u svijetu su: rak pluća, rak debelog crijeva, rak želuca, rak jetre i rak dojke.
Bosna i Hercegovina još uvijek na državnoj razini nema zajedničkog registra za rak. Prema riječima prim dr. Hasana Osmića, šefa Odjeljenja za radioterapiju na Klinici za onkologiju i radioterapiju UKC Tuzla postoji interni registar, po kojem je u 2020. godini evidentirano 1.350 novooboljelih osoba.
“Na prvom mjestu su karcinomi probavnih organa, a slijede ih rak pluća i dojke. Sauvremena medicina toliko je uznapredovala da je danas puno lakše otkriti maligna oboljenja. Osim toga, zbog produženog životnog vijeka, ljudi danas češće obolijevaju od karcinoma, jer se ta bolest najčešće javlja u starijoj životnoj dobi”, ističe prim. dr. Osmić.
Pored nasljedne sklonosti, na koju ne možemo utjecati, nastanku zloćudnih bolesti ili malignih tumora pogoduju brojni rizični faktori na koje možemo utjecati. Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti, ako se ponašamo u skladu sa znanstveno dokazanim preporukama u prevenciji i sprečavanju karcinoma.
