Oblast obrazovanja u vrhu je prioriteta svake zemlje koja strateški promišlja budućnost i želi vlastiti prosperitet. U velikom broju dokumenata Europske unije (EU) obrazovanje je navedeno kao ključni preduvjet za sveukupni socijalno-ekonomski razvoj. Osiguranje kvalitetnog obrazovanja istaknuto je i u Agendi za održivi razvoj do 2030., koju su usvojile zemlje-članice Ujedinjenih nacija (UN).
Bosna i Hercegovina, nažalost, zaostaje za trendovima koji karakteriziraju obrazovne sisteme razvijenih zemalja, a Međunarodni dan obrazovanja, koji se obilježava 24. siječnja, prilika je za sagledavanje stanja na tom planu, ali i značaja, uloge i misije koje obrazovanje ima u suvremenom svijetu.
Da vlasti u Bosni i Hercegovini obrazovanju ne pridaju značaj koji mu objektivno pripada, upozorava Lamija Tanović, profesorica emeritus i sudionica brojnih projekata u toj oblasti, istaknuvši kako obrazovanje, koje opterećuju brojni i različiti problemi, nikada nije bilo u vrhu prioriteta.
“Obrazovanje nikada nije visoko na političkoj agendi ljudi koji odlučuju u BiH” kazala je Tanović Feni, podsjećajući da to nije uvijek bilo tako, te da je oblast obrazovanja nekada bila veoma važna u svim procesima odlučivanja, aludirajući na razdoblje prije rata u BiH.
Ukazala je na odsustvo napora u pogledu unapređenja obrazovnog sistema, bilo da se radi o domaćim ili međunarodnim faktorima odlučivanja, podsjećajući na kompliciranu organizaciju i nefunkcionalnost obrazovnih vlasti na svim razinama u BiH.
“Mi imamo najmanje 12, a moguće i 14 obrazovnih vlasti, koje kreiraju svoje obrazovne politike.” podcrtava Tanović, ocijenivši kako se radi o velikom problemu koji opterećuje stanje u obrazovnom sektoru uopće.
Potonju ocjenu ilustrira postojanjem velikog broja ministarstava u BiH nadležnih za obrazovanje, uključujući entitetska i kantonalna ministarstva, kao i Distrikt Brčko BiH, te Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje u najširem smislu koordinira aktivnosti na tom planu.
Kada se radi o predškolskom, osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, Tanović smatra kako se svaki taj segment suočava s vlastitim problemima, te da bi, generalno, trebalo ‘kopirati’ one koji su u tom segmentu postigli bolje rezultate, odnosno priključiti se internacionalnim naporima kako bi se obrazovanje učinilo kvalitetnijim.
“Recimo, ovo što smo uradili s OECD-ovim PISA (Programme for International Student Assessment) testiranjem je bilo dobro, ali je onda zapelo na političkoj razini.” kazala je Tanović, pojašnjavajući kako to testiranje ima smisla samo u slučaju višekratnog sudjelovanja.
Precizirala je kako je to testiranje, zapravo, instrument za predviđanje/planiranje modela obrazovanja u narednih nekoliko desetljeća, odnosno za uvid u to kako će izgledati obrazovanje za nove generacije u svijetu koji se ubrzano mijenja.
Mišljenja je kako BiH treba da prati dešavanja na tom planu, a kao primjer je izdvojila obrazovni sistem koji je na snazi u Finskoj, zemlji koja upravo uvodi mentoriranje svakog novog učitelja i nastavnika, kao i dvogodišnje predškolsko obrazovanje, koje kombinira s elementarnim/osnovnim obrazovanjem.
“Ukoliko nismo u stanju da sami nešto pametno uradimo, izuzev da se dvoumimo u tom ‘moru’ obrazovnih vlasti, treba da slijedimo bolje od nas.” napominje Tanović.
U osvrtu na visoko obrazovanje, ističe kako u BiH još nemamo akreditirane studijske programe, tako da bh. diplome na području europskog prostora visokog obrazovanja nisu priznate.
Stoga je, kako navodi, neophodno urgentno ući u intenzivniji proces akreditacije studijskih programa, a „da bi se to napravilo, studijski program mora biti u skladu sa Bolonjskim pravilima, a što mi nismo napravili, mada smo još 2003. godine počeli da primjenjujemo Bolonjska pravila“.
Tanović naglašava kako revizija studijskih programa predstavlja statutarnu obavezu svakog fakulteta, što podrazumijeva i njihovo usklađivanje s potrebama tržišta rada i novim dostignućima u toj oblasti.
“Kada se to uradi po Bolonjskim pravilima, onda se studijski programi mogu akreditirati, a kada su akreditirani, onda će diplome stečene u BiH biti priznate svugdje u svijetu.” – poručila je Tanović.
Međunarodni dan obrazovanja obilježava se 24. siječnja u skladu s Rezolucijom Generalne skupštine UN-a, usvojene na inicijativu Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO).
Međunarodni dan obrazovanja prilika je za podsjećanje na ulogu koju obrazovanje ima za uspostavljanje globalnog mira, razvoja i napretka.
Svrha obilježavanja dana posvećenog obrazovanju na međunarodnom planu jeste usmjeravanje pažnje vladama i javnosti na dostupnost obrazovanja kao sredstva za izlazak iz siromaštva.
