Neke od država na bivšim jugoslovenskim prostorima, poput Bosne i Hercegovine u kojoj je gotovo polovica površine prekrivena šumama, neslavni su europski rekorderi po ilegalnoj sječi šumskih resursa. Štete koje nastaju krađom drvne mase nisu velike samo u materijalnom smislu, nego takvim nesavjesnim ponašanjem prema jednom od ključnih prirodnih resursa rastu i druge opasnosti – ekološke, sigurnosne, zdravstvene.
Kako vlasti nisu osigurale stanovništvu normalne uvjete za ostvarenje prihoda dovoljnih za normalan život, svjesno zatvaraju oči pred povremenim krađama šume od strane seoskog stanovništva, koje nema sredstava da kupi drva za ogrjev. To je počelo da poprima obrise organiziranog kriminala, gdje se siječe (krade) i tehničko drvo za pilansku preradu.
Vlasnici šuma u kojima se događa ilegalna sječa ne mogu kontrolirati što se radi, gubitke prijavljuju lokalnim policijskim stanicama i šumarijama no bez uspjeha da se nešto riješi.
Mnogo primjera je i u Novom Travniku, a jedan od vlasnika šumske parcele se javio i u našu redakciju.
Kako nam je kazao, samo u zadnjih šest mjeseci u njegovoj privatnoj šumi posječeno je oko 200 metara drveta, što se odnosi većinom na tehničko drvo – hrastovinu. U tom razdoblju prijavio je sječu bar desetak puta u PU Novi Travnik no nikakvog pomaka nema.
“Zna se tko siječe i prijavljeni su u našu policijsku stanicu, oko desetak prijava zadnjih šest mjeseci. Ima više ekipa i suradnika. Zna se tko vozi i gdje, šteta oko 200 metara, većinom tehničko drvo – hrastovina.”, kazao nam je.
“Bilo je slučajeva kad se uprati gdje završe drva i kada treba policija da sa šumarom uđe u dvorište i kvalificira drva, nitko od šumara se ne javlja policiji, od sedam telefona. Koordinacija policije i šumara ne postoji, samo se odgovornost prebacuje. Sedam rupa sam iskopao kako bi se spriječio da ulaze u šumu i kradu. I pored toga u zadnje vrijeme je posječeno 147 stabala uglavnom blizu puta na više lokacija”
Nesavjesnim ponašanjem prema šumama nastaju, ne samo materijalne štete, nego i ekološke, sigurnosne i zdravstvene opasnosti. Postavlja se pitanje, treba li biti dovoljno pametan da se zaključi o čemu se radi.
Kako da se ovo zaustavi jer se i dalje siječe i to sve u privatnim šumama?
