Porezna uprava FBiH u ponedjeljak je objavila podatke koje su tri dana mnogi čekali kako bi vidjeli rezultati bojkota trgovina 31. siječnja ove godine. No, javnosti su predočeni zbirni podaci prometa trgovina.
Odmah treba naglasiti da je “promet trgovina” veoma širok pojam koji obuhvata promet u veleprodaji, maloprodaji, izvozu, uvozu i e-commercu.
Dakle, promet u maloprodajnim trgovinama mješovitom robom i trgovinama robe široke potrošnje nije odvojena od npr. trgovine automobilima, bijele tehnike, industrijskih mašina itd. Također u zbir “promet trgovina” ulaze i fakture poduzeća koje su mnoge kompanije izdale posljednji dan u mjesecu – baš na dan bojkota 31. siječnja.
Klix.ba je iznio podatake po općinama u Federaciji BiH za period od 24. do 31. siječnja 2024. godine koje možete pronaći na linku ovdje.
Prema podacima Porezne uprave FBiH u Općini Novi Grad Sarajevo 24. siječnja (petak) promet u trgovinama je iznosio 14,4 milijuna KM, a 31. siječnja (dan bojkota) 23,2 milijuna KM.
U Tuzli promet trgovina na dan 31.1. (bojkot) je iznosio 6,2 milijuna KM, a sedam dana ranije 7,6 milijuna KM.
U Mostaru na dan bojkota promet je iznosio 8,6 milijuna KM, a 6,8 milijuna KM tjedan ranije. U Bihaću 24. siječnja promet u trgovinama je bio 1,6 milijuna KM skoro kao i na dan bojkota.
Ukoliko proteklog petka niste pratili vijesti, pogledali fotogalerije i videosnimke ili na kraju krajeva osobno prošetali tržnim centrima, prema podacima Porezne uprave FBiH rekli biste da je bojkot trgovina doživio potpuni fijasko.
Međutim, zašto brojke Porezne uprave pokazuju drugačije?
Porezna uprava FBiH klasificira trgovinsku djelatnost kao veoma širok pojam te se pod tim podrazumijeva ne samo promet u trgovinama i lancima robe široke potrošnje, mahom prehrana, već i brojna druga trgovina.
Tako, ako je neko kupio automobil 31. siječnja to je u Poreznoj upravi zavedeno kao trgovina. Ako je neka firma uvezla određenu količinu robe koju je ranije naručila i fakturirala je na dan 31. siječanj, to je također sektor trgovine. Ili ako je neka firma naručila 10 kompjutera i platila ih 31. siječnja to također podrazumijeva sektor trgovine.
Možda je i odabir datuma za bojkot bio “pogrešan”, jer zadnji dan u mjesecu ne odaje pravu sliku potrošnje. Prije svega jer je kraj mjeseca i kućni proračuni su svakako manji, a s druge strane brojne firme baš krajem mjeseca fakturiraju račune koje registrira Porezna uprava.
Za potpunu sliku efekta bojkota potrebno je razdvojiti promet ostvaren samo u trgovačkim lancima i prodavnicama široke potrošnje na dan 31. siječanj, što bi Porezna uprava trebala uraditi. Ovakav, generalni pogled stvara prilično iskrivljenu sliku da bojkot trgovina uopće nije uspio.
