Turska kava predstavlja jedan od najprepoznatljivijih okusa Turske, poznata po specifičnoj aromi i tradicionalnom načinu pripreme. Ali u Turskoj, kava je mnogo više od pića – ona je simbol gostoprimstva, zajedništva i prijateljstva.
Čvrsto ukorijenjena u turskoj kulturi, zajedničko uživanje u ovom aromatičnom piću predstavlja poseban trenutak, koji povezuje ljude i obogaćuje razgovor. Kako kaže poznata turska izreka: “Šoljica kave popijena zajedno ostaje u srcu četrdeset godina.” Zbog svog kulturnog značaja, UNESCO je 2013. godine uvrstio tursku kavu na listu nematerijalne kulturne baštine. Od tada se 5. prosinac obilježava kao Svjetski dan turske kave. U čast ovog posebnog dana, istražimo bogatu prošlost ovog posebnog napitka.
Varijacije turske kave za prave gurmane
Iako je klasična turska kava dio svakodnevnice širom zemlje, svaka regija ima svoje specifične varijacije. Naprimjer, u egejskoj regiji često se priprema kava s mastikom, zahvaljujući bogatstvu mastikovih stabala. U Gaziantepu je popularna menengiç kava, koja ne sadrži kofein i ima blago voćnu aromu. Ova kava se pravi od zrna drveta Pistacia terebinthus, karakterističnog za jugoistočnu Tursku. U gradovima poput Mardina i Şanlıurfe, preferira se mırra kava – jedna od najjačih kava na svijetu, koja se služi u malim šoljicama bez drški. Za ljubitelje laganijih kava, tu je dibek kava, mljevena tradicionalnim metodama na kamenu. Pored različitih okusa, turska kava varira i po načinima pripreme, poput kuhanja na pijesku, žaru ili u pepelu.
Naučite tajne pjenaste turske kave
Počnite tako što ćete koristiti svježe pržena zrna kave, mljevena finije nego za filter kavu. U džezvi pomiješajte kavu, vodu i šećer po ukusu, te je polako zagrijavajte. Kada kava proključa, na vrhu će se pojaviti pjena. Polako je sipajte u šoljicu kako bi pjena ostala netaknuta. Poslužite uz čašu vode, ili, još bolje, isplanirajte putovanje u Tursku kako biste ovaj neizostavni napitak doživjeli u njegovoj domovini.
Dolazak u turske krajeve
Kava je u Osmansko carstvo stigla preko Jemena i našla svoj put do palače sultana Sulejmana u Istanbulu. Kuhari u palači su razvili poseban način pripreme ovog napitka, koji će postati poznat kao turska kava. Prvo popularna među elitom, kava se ubrzo proširila na istanbulske ulice. U 16. stoljeću počele su se otvarati javne kavane, gdje su se ljudi okupljali i družili uz kavu. Kako je Istanbul bio kosmopolitski i trgovački centar, kava je s vremenom prešla granice grada. Trgovci su počeli izvoziti zrna kave u daleke zemlje, dok su evropski diplomati i dužnosnici u svojim domovinama širili običaje ispijanja kave.
Tradicija utkana u tursku kulturu
Turska kava zauzima posebno mjesto u turskoj kulturi već stoljećima. Ono što je čini jedinstvenom jeste činjenica da se način pripreme nije mijenjao kroz vrijeme. Za pripremu ukusne turske kave potrebno je veoma fino mljeveno zrno. Kava se kuha u džezvi, a poslužuje se u malim šoljicama. Kada je u pitanju zaslađivanje, kava se prilagođava ukusu – može biti potpuno nezaslađena, blago zaslađena ili veoma slatka.
Tradicionalno, turska kava se služi uz čašu vode i lokum. Voda pomaže da se osvježi nepce, kako bi se okus kave doživio u potpunosti. Turska kava je toliko važna u turskoj kulturi da čak i riječ za doručak, “kahvaltı”, doslovno znači “obrok prije kave”.
U Turskoj uvijek postoji razlog za šoljicu kave. Ona se pije nakon svakog obroka kao digestiv, uz druženja s prijateljima ili tijekom posjeta domaćinima.
Tijekom ovakvih neformalnih trenutaka, proricanje sudbine iz šoljice kave predstavlja zabavnu tradiciju. Kada imaju vremena, Turci preokreću šoljicu i tumače oblike iz taloga kave. Ovo je simpatičan običaj koji često zbližava prijatelje kroz kreativna tumačenja. Turska kava je nezaobilazna i tijekom posebnih prilika, poput vjerskih praznika ili zaruka.
