Svake godine 30. srpnja se obilježava Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima. Na taj dan nastoji se organiziranjem različitih akcija na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini podići svijest javnosti, spriječiti ovaj zločin i pokazati solidarnost sa žrtvama.
Rezolucijom Ujedinjenih naroda, 30. srpnja, proglašen je Svjetskim danom borbe protiv trgovanja ljudima.
Jedan od većih globalnih problema koji utiče na život i krši temeljna ljudska prava, integritet i zdravlje milijuna ljudi širom svijeta je trgovanje ljudima. Trgovanje ljudima nastaje kao posljedica loše ekonomske situacije u nekoj zemlji, neravnopravnosti spolova, socijalne isključenosti, nejednakih mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada, ekonomske nejednakosti i korupcije, ali i ratova i velikih katastrofa. Osobe koje žive na margini društva – siromašni, nezaposleni i migranti su pod najvećim rizikom.
Iskorjenjivanje trgovine ljudima je dugotrajan proces koji zahtijeva uklanjanje brojnih temeljnih uzroka problema (poput rodne nejednakosti, siromaštva, prava manjina, obrazovanja i zdravstvene skrbi) te onemogućavanje djelovanja kriminalnih mreža.
Trgovina ljudima po naravi je nezakonita djelatnost koja se odvija u strogoj tajnosti, pa su dostatni i usporedivi statistički podaci rijetko dostupni.
Trgovanje ljudima, ili kako se još naziva moderno ropstvo, znači prodaju ljudskih bića u svrhu seksualnog iskorištavanja (prisilna prostitucija, izrada pornografskog materijala, prinudno sklapanje brakova), radne eksploatacije na gradilištima, poljoprivrednim dobrima i domaćinstvima, prisilnog prosjačenja, nelegalnog usvajanja i prisilnog oduzimanja organa.
Postoji bezbroj metoda kojima se trgovci ljudima koriste za pronalaženje novih žrtava, a najčešće su to sklapanje “prijateljstava”, direktno ili putem interneta, lažni oglasi za posao te posredovanje prilikom zapošljavanja u inostranstvu.
