Aktivnosti morskih životinja mogu vam pokvariti zasluženi godišnji odmor. Donosimo korisne savjete kako ublažiti nevolje kad se već dogode te mjere prevencije.
Ljeto i dugoočekivani godišnji odmori, tijekom kojih se opustimo i više boravimo na zraku, u prirodi ili na moru, smanjuju oprez, tako da često zaboravimo na činjenice o “ljetnim aktivnostima” morskih životinja (meduze, vlasulje, morski ježinci i otrovne ribe). Podsjetimo se korisnih savjeta i postupaka te mjera prevencije.
Meduze
Meduze spadaju u red žarnjaka, a u Jadranu živi nekoliko vrsta otrovnih meduza od kojih su najpoznatiji uhati klobuk, morska mjesečina i morska pluća. Meduze su želatinozna stvorenja, građena pretežno od vode, koja nemaju dobru kontrolu vlastitog kretanja pa uglavnom plutaju nošena morskim strujama. Imaju duge lovke (‘krakove’) sa žarnim stanicama koje luče otrovni sadržaj. Dodirnu li se, dolazi do izbacivanja žarne niti (poput harpuna) koja ubada tkivo koje ju je dodirnulo i prenosi otrov.
Otrov iz lovki meduza kod čovjeka izaziva prodornu bol sličnu kao opekotina, zatim crvenilo/osip kože, oteklinu i pojavu mjehurića. Osip je obično ograničen na područje kože koje je bilo u kontaktu s meduzom. Ubod je vidljiv od nekoliko dana do nekoliko tjedana, a mogu se razviti i sekundarne infekcije ozljede kao i promjene poput ekcema praćene jakim svrbežom te krasta i promjena boje kože (smanjena ili pojačana pigmentacija).
Nakon uboda bitno je ostati miran te ne trljati mjesto uboda jer se time otrov dodatno utrlja u tkivo. Mjesto uboda treba isprati morskom vodom (nikako slatkom jer pojačava osjećaj boli), a lovke se mogu pokušati odstraniti pincetom. Mjesto uboda dobro je isprati octom ili alkoholom (blokiraju “neeksplodirane” žarnike). Postoje lijekovi, kreme i masti koji smanjuju upalu i svrbež (kortikosteroidni i antihistaminski preparati). Međutim, njih nije dopušteno koristiti bez liječničke upute i nadzora. Ako je zahvaćena ruka ili noga, treba je imobilizirati.
Ubodi na području očiju, lica, usta ili genitalija zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć!
Ubod na području očiju (lokalna upala, crvenilo, oteklina i suzenje) može biti jako opasan jer može uzrokovati trajno oštećenje vida. Ubodi oka moraju se temeljito isprati tekućom vodom (ne morskom) i što prije treba potražiti liječničku pomoć. Ubod na području usta može uzrokovati velike teškoće s disanjem i gutanjem pa je nužno što prije doći do najbliže zdravstvene ustanove. Vrlo rijetko može nastati stanje opće alergijske reakcije i šoka koje se manifestira poteškoćama u disanju, općom slabosti, glavoboljom, povraćanjem, grčenjem mišića i promjenama tjelesne temperature i svijesti. Tada je zbog ozbiljnosti stanja nužno unesrećenog što prije dovesti do najbliže zdravstvene ustanove, a u međuvremenu, ako je potrebno, provesti postupak oživljavanja. Potrebno je upozoriti da i mrtva meduza može opeći pa, ako je nađete na obali, nemojte je dirati golim rukama!
Vlasulja
Vlasulje nalikuju morskom bilju, međutim spadaju u red žarnjaka. Obitavaju pričvršćene na morsko dno. U Jadranu su česte smeđa i crvena vlasulja, dok je vrlo otrovna zelena vlasulja rijetka. Vlasulje na svojim lovkama (“krakovima”) sadržavaju žarnike ispunjene otrovom. Pri dodiru s vlasuljom osjeti se ubod poput žalca (bol ne mora biti jaka). Nakon nekoliko minuta pojave se na koži crveni krugovi/osip koji obično nestanu tijekom jednog dana. Ponekad se mogu javiti i mjehurići na koži, a zbog svrbeža nije rijetka ni sekundarna infekcija kože.
Liječenje je simptomatsko, odnosno ubod se treba isprati morskom vodom i vinskim octom (može i alkoholom), a doktori u slučaju jačih simptoma propisuju antihistaminske i kortikosteroidne preparate. U težim slučajevima, ako je zahvaćena veća površina kože (najčešće kod djece), može se javiti mišićna bol, povišena temperatura, povraćanje, gubitak svijesti. Tada je nužno zatražiti hitnu medicinsku pomoć.
Morski ježinac
Morski ježinci spadaju u razred bodljikaša, morskih beskralježnjaka. Imaju okruglo tijelo, izvana pokriveno oštrim bodljama. Kako obitavaju na dnu, neoprezni kupači često ih nagaze, pri čemu dođe do mehaničkog lomljenja bodlji koje prodiru duboko u tkivo, gdje mogu zaostati i uzrokovati dodatne komplikacije (gnojenje, stalna bol i sl.). U rani se obično vide polomljeni djelići bodlji, a na mjestu uboda crvenilo i oteklina.
Mjesto uboda je potrebno dezinficirati (alkohol, antiseptik) te, ako ste spretni, sterilnom iglom (može se kupiti u apoteci) izvaditi bodlje. Nakon toga je potrebno zaštititi mjesto uboda (sterilna gaza, flaster) te mirovati (ako postoji puno uboda u petu/stopalo i sl.). Ako niste sigurni u svoje “hirurške” sposobnosti, a osobito ako je došlo do gnojenja rane ili uopće ne vidite bodlju (znak prodora duboko u tkivo) najbolje je javiti se doktoru.
Djecu i sve ostale nedovoljno oprezne kupače dobro je prije odlaska na more opskrbiti plastičnim papučama/sandalama koje sprečavaju ubode.
Otrovne ribe
U Jadranskom moru obitavaju otrovne ribe, a za turiste, kupače, ronioce i ribolovce najvažnije su ribe koje imaju otrovne bodlje u perajama, repu ili na škržnim poklopcima te ribe otrovnog ugriza.
U prvu skupinu riba spadaju ribe paukovke (pauk žutac, crnac, bijelac i mrkulj) koje najčešće obitavaju na pjeskovitom dnu, zatim škarpinke (škarpina, škrpun, crvena škrpinica, itd.) i ražolike ribe (golub kosir, raža žutulja, itd.). Njihov otrov vrlo je jak (osobito najmanjeg, ali najotrovnijeg pauka žutca), a po djelovanju je sličan zmijskom otrovu. Bol koja se javlja žestoka je, pulsirajuća, širi se od mjesta uboda koje otekne i mijenja boju (od sasvim bijele preko crvene do tamnomodre), a mogu se pojaviti i mjehurići.
Ranu treba isprati, a ostatke otrovnih bodlji odmah izvaditi. Kako je otrov termolabilan, odnosno osjetljiv na povišenu temperaturu, ubodeni dio tijela treba uroniti u vruću vodu (koliko možete izdržati a da se ne opečete jer prag boli iznosi oko 46° C), i to na pola sata do sat. Kod teških slučajeva uboda ribe pauka može se pojaviti opća reakcija organizma na otrov u smislu vrtoglavice, opće slabosti, znojenja, povišene tjelesne temperature, nesvjestice, te problema s disanjem i radom srca. Unesrećenog je potrebno što hitnije dopremiti u najbližu zdravstvenu ustanovu te, ako je potrebno, provesti postupak oživljavanja. Ako su rane kod uboda veće (npr. laceracija – razderotina), nužno ih je hirurški obraditi u zdravstvenoj ustanovi. U slučaju sumnje na sekundarnu infekciju rane, potrebno se što prije javiti doktoru.
U drugoj skupini riba najznačajnija je murina, vrlo agresivna riba otrovnog ugriza (napada ronioce ako je uznemire). Na mjestu otrovnog ugriza javlja se crvenilo, oteklina, jaki bolovi, grčevi i otežano disanje. Kako je i ovaj otrov termolabilan, mjesto ugriza potrebno je uroniti u toplu vodu. Ranu je poslije potrebno dezinficirati i prekriti sterilnom gazom (ako nemate, ostavite je otvorenu). Ugriz murine nužno je hirurški obraditi u zdravstvenoj ustanovi te dalje postupiti po uputama doktora.
