Zbog kršenja izborne tišine, SDA je kažnjena sa 3.000 KM, dok je kandidat ove stranke Ibrahim Dedić, koji je putem društvene mreže dijelio uputstva kako glasati, takođe kažnjen sa 3.000 KM. Iz SIP-a navode da su zbog korištenja djece u političke svrhe kažnjeni SNSD, PSS, Ujedinjena Srpska i BH zeleni.

SNSD je kažnjen sa 22.000 KM jer je kandidat stranke Goran Maričić na društvenim mrežama objavljivao video-zapise sa stranačkih skupova na kojima se vide djeca sa stranačkim obilježjima. Osim stranke i Maričić je kažnjen sa 11.000 KM. Zbog korištenja djece u političke svrhe kažnjeni su i PSS sa 13.000 KM, Ujedinjena Srpska i njen kandidat Nenad Stevandić sa po 5.000 KM, te BH zeleni sa 5.000 KM.

Iz SIP-a je priopćeno da prigovore i prijave za kršenje norme Izbornog zakona BiH o obavezi uklanjanja izbornog materijala nakon izbora treba dostaviti nadležnoj opštinskoj/gradskoj izbornoj komisiji.

Politički subjekti su, prema zakonu, dužni da u roku od 15 dana od dana izbora uklone sve oglase, plakate, postere i drugi sličan izborni materijal sa prostora određenog za kampanju.

Za to su predviđene kazne od 3.000 KM do 30.000 za politički subjekt, a može se kazniti i kandidat političkog subjekta novčanom kaznom od 3.000 KM do 15.000 KM. 

Objava SIP upozorava na obvezu uklanjanja izbornog materijala pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Prema članu 7.2 stav (4) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, politički subjekti dužni su u roku od 15 dana od održavanja izbora osigurati uklanjanje svih oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala s prostora određenog za kampanju.

Budući da su Opći izbori održani 4. listopada, rok za ispunjavanje ove obaveze ističe danas, 19. listopada.

Obaveza uklanjanja promotivnog materijala uvedena je izmjenama Izbornog zakona BiH koje je u ožujku 2024. godine donio visoki predstavnik Christian Schmidt, a propisana je i članom 15. Pravilnika o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom razdoblju.

Za političke subjekte koji u propisanom roku ne uklone materijal korišten tijekom kampanje, Izborni zakon predviđa novčane kazne u rasponu od 3.000 do 30.000 KM.

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine ranije je pojasnilo da općinske i gradske izborne komisije imaju prvostupanjsku nadležnost za odlučivanje po prigovorima podnesenim zbog kršenja ove zakonske odredbe.

Odgovornost za uklanjanje promotivnog materijala snose politički subjekti koji su ga koristili tijekom kampanje, a obaveza se odnosi na plakate, postere, oglase i druge slične materijale postavljene na prostorima određenim za izbornu promociju.

Objava Danas ističe rok za uklanjanje izbornih plakata. Kazne i do 30.000 KM pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Prema priopćenju SIP-a od 2. listopada, za glasanje izvan Bosne i Hercegovine registrirano je 48.078 birača. Od toga ih 45.457 glasa poštom, a 2.621 u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Glasanje je organizirano u 20 diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u 13 država.

Dio prijava nije prošao. SIP je krajem srpnja odbio upis za 5.263 podnositelja prijava sa statusom privremenog boravka u inostranstvu, kao i za 285 podnositelja prijava sa statusom izbjeglog lica, jer nisu ispunjavali uvjete iz Izbornog zakona BiH.

Broj registriranih birača mali je u odnosu na veličinu bh. dijaspore.

Analiza Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH navodi da je prva generacija emigranata, odnosno osoba rođenih u BiH koje žive u 54 zemlje svijeta, brojala 1.790.597 ljudi. Ukupan broj osoba porijeklom iz BiH koje stalno žive u inostranstvu ministarstvo procjenjuje na oko 2,2 milijuna. Prema tim podacima, za ove izbore registriralo se manje od tri posto ljudi rođenih u BiH koji žive u inostranstvu.

Za usporedbu, u Središnji birački spisak u Bosni i Hercegovini upisano je 3.408.517 birača.

Glasovi iz inostranstva biće obrađeni nakon isteka roka i ulaze u rezultate koje SIP potvrđuje. Ovo su ujedno prvi izbori u BiH na kojima se koristila biometrijska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića.

Objava Danas zadnji rok za glasove iz dijaspore pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Koalicija predvođena HDZ-om BiH osvojila je 19.960 glasova i dobiva 7 mandata, dok je SDP BiH sa 16.558 glasova osvojio 6 mandata. HDZ 1990, HRS i HSS Hrvatska koalicija za Središnju Bosnu osvojila je 6.412 glasova, što je dovoljno za 2 mandata. SBiH je s 5.637 glasova također osvojio 2 mandata, dok će Narod i Pravda (NiP), s 3.687 glasova, imati 1 mandat, piše Notra.ba.

Raspodjela mandata prema trenutačnim rezultatima izgleda ovako:
– SDA, 30.812 glasova – 12 mandata;
– HDZ BiH, HSS SR, HSP BiH, HDU, HSP AS, HKDU, HRAST, 19.960 glasova – 7 mandata;
– SDP BiH, 16.558 glasova – 6 mandata;
– HDZ 1990, HRS, HSS – Hrvatska koalicija za Središnju Bosnu, 6.412 glasova – 2 mandata;
– SBiH, 5.637 glasova – 2 mandata;
– NiP, 3.687 glasova – 1 mandat;

Ostali politički subjekti nisu prešli izborni prag od 3 posto potreban za sudjelovanje u raspodjeli mandata.

Rezultati su preuzeti sa stranice SIP-a BiH. Napomena: riječ je o raspodjeli mandata među političkim subjektima prema trenutačnom broju glasova; konačnu raspodjelu potvrđuje SIP BiH. Također, moguće je kako će doći do promjene +- 1/2 mandata, kada budu obrađeni glasovi iseljeništva.

Sabor kantona prvi put bit će sazvan najkasnije 10 dana nakon objavljivanja potvđenih rezultata izbora.

Objava Sabor KSB: 12 mandata za SAD, koalicija HDZ 7 mandata, SDP 6 mandata pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Opći izbori održani 4. listopada pokazali su dvije naizgled suprotne slike Bosne i Hercegovine.

S jedne strane, izborni proces je prvi put u cijeloj zemlji proveden uz nove tehnologije – biometrijsku identifikaciju birača i optičko skeniranje glasačkih listića. Tehnologija je uvedena upravo s ciljem da se smanji prostor za izborne zloupotrebe, poveća sigurnost procesa i omogući brža obrada rezultata.

S druge strane, politička slika koja je izašla iz biračkih kutija nije doživjela veliki zaokret.

Tri dominantne etničke političke struje zadržale su ključne pozicije, dok je izlaznost pala na oko 42 posto, u odnosu na približno 50 posto na Općim izborima 2022. godine. Reuters je izlaznost od 42,02 posto ocijenio niskom, dok je više međunarodnih medija izbore opisalo kroz pojmove etničkih podjela, nacionalizma i političkog statusa quo. 

Skoro deset posto manje birača

Prema preliminarnim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), na ovogodišnje izbore izišlo je oko 1,43 milijuna birača, odnosno nešto više od 42 posto upisanih.

Na izborima 2022. godine glasalo je oko 50 posto birača. Konačni podaci za tadašnje izbore pokazuju 1.733.206 obrađenih glasačkih listića, dok je u Federaciji BiH glasalo 50,07 posto birača, a u Republici Srpskoj 53,8 posto.

Drugim riječima, ovogodišnja izlaznost manja je za približno osam posto, odnosno za oko desetinu ukupnog biračkog tijela u odnosu na prethodne izbore.

Al Jazeera je taj pad opisala kao „gotovo deset posto“ i kao jedan od ključnih elemenata ovogodišnjih izbora. Profesor Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu Elmir Sadiković kao jedan od razloga slabijeg odziva navodi nepovjerenje građana prema političkim strankama i njihovoj sposobnosti da donesu promjene. U drugoj analizi ističe i nedostatak novih političkih lica i ponude. 

To je, međutim, samo jedan dio priče.

Jesu li skeneri pokazali stvaran broj birača?

Uvođenje novih tehnologija otvorilo je i pitanje koje bi moglo biti mnogo važnije od samog postotka izlaznosti.

Prvi put svaki birač morao je biti biometrijski identificiran, dok je glasački listić nakon glasanja prolazio kroz skener. SIP je tehnologiju uveo kako bi otežao manipulacije biračkim procesom i povećao integritet izbora. OSCE je još prije izbora upravo nove tehnologije, izborni integritet i povjerenje javnosti označio kao jednu od ključnih tema izbornog procesa.

Tijekom samog izbornog dana bilo je tehničkih problema. Na pojedinim mjestima skeneri nisu radili, neka biračka mjesta otvarana su sa zakašnjenjem, a na nekim lokacijama glasanje je privremeno prekidano.

Ipak, prema podacima Koalicije „Pod lupom“, na gotovo svim posmatranim biračkim mjestima uređaji nisu bili izostavljeni iz upotrebe: identifikacija birača korištena je na 99,4 posto posmatranih mjesta, a skeneri na 99,9 posto. Istovremeno, problemi sa identifikacijom zabilježeni su na 9,8 posto biračkih mjesta, a problemi sa skenerima na 16 posto. 

To znači da tehnologija nije bila bez problema, ali je, usprkos njima, u velikoj mjeri ostala sastavni dio izbornog procesa.

Tehnologija je otežala neke zloupotrebe, ali nije riješila sve

Ono što se već sada može reći jeste da novi sustav nije učinio izborne nepravilnosti nemogućim.

Koalicija „Pod lupom“ je tijekom izbornog dana evidentirala 61 teži oblik kršenja izbornih pravila. Među njima su bili problemi s novim tehnologijama, ometanje posmatrača, problemi s izbornim materijalom, narušavanje tajnosti glasanja i nepravilnosti tijekom glasanja. 

Posebno je zanimljiv podatak o takozvanom obiteljskom glasanju, koje je zabilježeno na 37,9 posto posmatranih biračkih mjesta, što pokazuje da tehnologija može kontrolirati identitet birača, ali ne može sama po sebi eliminirati sve oblike pritiska ili pomaganja prilikom glasanja.

Zato bi bilo previše jednostavno reći da je sa skenerima „nemoguće krasti glasove“.

Preciznije je reći da su neki tradicionalni načini manipulacije postali znatno teži, dok su drugi oblici izbornih nepravilnosti i dalje mogući.

Izvor: Federalna.ba

Objava Na ovogodišnje izbore izišlo nešto više od 42 posto upisanih birača pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda vodi Denis Bećirović, a slijede Bakir Izetbegović, Semir Efendić i Fahrudin Radončić.

Za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda vodi Darijana Filipović, a slijede Slaven Kovačević i Zdenko Lučić

Za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda vodi Željka Cvijanovića, a slijede Marinko Božović i Nebojša Vukanović.

Objava Filipović, Bećirović i Cvijanović vode na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Ukupan broj registriranih birača naveden u podacima iznosi 3,408,517, a ukupni odaziv kroz verifikacije birača bio je 41,48 posto. Kako je istaknuto iz SIP-a, još uvijek nisu sva biračka mjesta u državi zatvorena jer je bilo birališta koja su kasno otvorena.

Na Općim izborima u Bosni i Hercegovini održanim 2. listopada 2022. godine, ukupna izlaznost birača iznosila je 51,45 posto. Na birališta je tada izašlo 1.733.206 registriranih glasača (od ukupno 3.368.666 upisanih u Središnji birački spisak).

Razlika od 10 posto manje glasačkih listića u odnosu na prethodni izborni ciklus je velika, a razlozi tako lošeg odziva bi mogli biti jasniji nakon što nam budu poznati rezultati glasanja. Ono što utiče na izlaznost najviše je motivacija građana da glasaju, ali s obzirom na to da ove godine prvi put imamo izbornu tehnologiju, moguće je da je i ona uklonila sumnjive glasove i malverzacije.

Na redovitim biračkim mjestima danas odaziv je iznosio 42,79 posto. Verificirano je 1,412,708 birača od ukupno 3,301,561 registriranog birača.

Na biračkim mjestima za glasanje u odsustvu verificirano je 1,299 birača od 5,476 registriranih, odnosno 23,72 posto. Za biračka mjesta za odobno glasovanje naveden je odaziv od 0,00 posto, odnosno 0 od 554 registrirana birača.

Objava Nešto više od 41% osoba glasovalo na Općim izborima pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Nakon izbornog dana koji su obilježili problemi s novim izbornim tehnologijama, prijavljene nepravilnosti i slabija izlaznost u odnosu na prethodni izborni ciklus, prvi preliminarni rezultati očekuju se uskoro.

Građani Bosne i Hercegovine birali su članove Predsjedništva BiH, zastupnike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao i zastupnike u deset kantonalnih skupština. Na glasačkim listićima bili su i kandidati za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, do 18 sati glasalo je 1.251.668 birača, odnosno 36,72 posto od ukupno 3.408.517 registriranih birača.

Zaključno s podacima u 17 sati, u Federaciji BiH izlaznost je iznosila 30,03 posto, u Republici Srpskoj 37,28 posto, a u Brčko distriktu 29,77 posto.

Podaci o izlaznosti ukazuju na slabiji odaziv birača. Već do 15 sati glasalo je 26,88 posto građana, dok je na Općim izborima 2022. godine u istom razdoblju izlaznost iznosila 35,51 posto. SIP BiH nije ranije objavljivao presjek izlaznosti u 17 sati, zbog čega taj podatak nije moguće direktno porediti s prethodnim izbornim ciklusima.

Ovogodišnji izbori prvi put su provedeni uz korištenje biometrijske identifikacije birača, skenera glasačkih listića i elektronskog prijenosa rezultata. Početak glasanja obilježili su tehnički problemi na pojedinim biračkim mjestima, zbog čega su neka kasnila s otvaranjem, dok su na određenim lokacijama zabilježeni i privremeni prekidi rada uređaja.

Iz SIP-a je ranije najavljeno da će na biračkim mjestima na kojima je bilo kašnjenja glasanje biti produženo za odgovarajuće razdoblje.

Objava Većina birališta u BiH zatvorena u 19 sati pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Naime, zbog tehničkih razloga mogućnost glasovanja bit će produžena na sljedećim izbornim mjestima: 111A018 Opara 1, 111A021 Opara 2, 111A025 Balići, 111A026 Novi Travnik 7 i 111A028 Trenica 2. Na ovim izbornim mjestima birališta će raditi do 19 sati i 45 minuta.

Na biračkom mjestu 111A017 Trenica glasovanje će biti moguće do 19 sati i 30 minuta.

Objava Novi Travnik: Produžena mogućnost glasovanja na nekoliko biračkih mjesta pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Kako je kazao, tijekom dana zabilježeno je nekoliko tehničkih poteškoća sa skenerima, ali su one uspješno otklonjene u suradnji sa Središnjim izbornim povjerenstvom Bosne i Hercegovine.

“Izborni proces u Novom Travniku odvija se u skladu s protokolom, bez većih teškoća. Bilo je nekoliko problema sa skenerima koje smo uspješno otklonili u suradnji sa Središnjim izbornim povjerenstvom. Postoji mogućnost produljenja glasovanja nakon 19 sati na nekoliko biračkih mjesta, ali o tome ćemo pravodobno obavijestiti javnost”, kazao je Marin.

Dodao je kako se najveći broj poteškoća odnosi upravo na korištenje skenera te je pozvao građane da slijede upute članova biračkih odbora kada je u pitanju rukovanje skenerima.

O eventualnom produljenju vremena glasovanja na pojedinim biračkim mjestima javnost će biti naknadno obaviještena i putem portala.

Objava Glasanje u Novom Travniku odvija se bez većih problema pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.