<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Drukčija slova &#8211; Drukčiji radio</title>
	<atom:link href="https://drukciji.ba/kategorija/drukcija-slova/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://drukciji.ba</link>
	<description>94.7 FM</description>
	<lastBuildDate>Fri, 15 May 2026 10:29:08 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2022/10/cropped-favi-32x32.png</url>
	<title>Drukčija slova &#8211; Drukčiji radio</title>
	<link>https://drukciji.ba</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Međunarodni dan obitelji</title>
		<link>https://drukciji.ba/2026/05/15/medunarodn-dan-obitelji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sanda Skopljaković]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 15 May 2026 10:02:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Drukčija slova]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://drukciji.ba/?p=73306</guid>

					<description><![CDATA[<p>Međunarodni dan obitelji&#160;obilježava se 15. svibnja, a proglasili su ga Ujedinjeni narodi 1989. godine kako bi se naglasilo da je obitelj temelj današnjeg društva&#160;te da se iz obitelji i obiteljskog okruženja stvaraju ljudi sa svojim karakterom, stavovima i vjerovanjima koji grade neki budući svijet. Obilježavanjem ovoga dana želi se ukazati [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/15/medunarodn-dan-obitelji/">Međunarodni dan obitelji</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Međunarodni dan obitelji&nbsp;obilježava se 15. svibnja, a proglasili su ga Ujedinjeni narodi 1989. godine kako bi se naglasilo da je obitelj temelj današnjeg društva&nbsp;te da se iz obitelji i obiteljskog okruženja stvaraju ljudi sa svojim karakterom, stavovima i vjerovanjima koji grade neki budući svijet.</p>



<p>Obilježavanjem ovoga dana želi se ukazati i da se bitna obilježja čovječanstva kao što su zajedništvo, tolerancija, demokracija, svjetski mir, počinju izgrađivati u obitelji.</p>



<p>Tema obilježavanja 2026. godine, „Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece“, naglašava kako sve veće nejednakosti oblikuju obiteljski život i utječu na budućnost djece. Poziva se na veća ulaganja u integrirane, obiteljski orijentirane politike kako bi se smanjile nejednakosti i podržao zdrav razvoj djeteta.</p>



<p>Obitelji su ključne za društveni i ekonomski napredak, no mnoge se suočavaju s nesigurnošću prihoda, ograničenom podrškom u skrbi i nejednakim pristupom osnovnim uslugama. Bez odgovarajuće podrške, obitelji s malom djecom suočavaju se s većim rizikom od siromaštva, s trajnim posljedicama na zdravlje, obrazovanje i opću dobrobit djece. Nestabilnost prihoda, ograničena podrška u skrbi i ograničen pristup uslugama mogu ometati razvoj djece, posebno kada su pogoršani nejednakostima temeljenima na spolu, rasi, migrantima ili invaliditetu.</p>



<p></p>



<p></p>
<div id="drukc-3198556499" class="drukc-nakon-teksta drukc-entity-placement drukc-target" style="margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;" data-drukc-trackid="69610" data-drukc-trackbid="1"><a data-no-instant="1" href="https://www.ftm-doo.com/" rel="noopener" class="adv-link" aria-label="ftm728"><img src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/02/ftm728.jpg" alt=""  width="728" height="309"  style="display: inline-block;" /></a></div><p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/15/medunarodn-dan-obitelji/">Međunarodni dan obitelji</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Krenula preprodaja: Cijena pojedinih sličica ide i do 100 KM</title>
		<link>https://drukciji.ba/2026/05/14/krenula-preprodaja-cijena-pojedinih-slicica-ide-i-do-100-km/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sanda Skopljaković]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 14 May 2026 06:49:25 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Drukčija slova]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://drukciji.ba/?p=73228</guid>

					<description><![CDATA[<p>U Bosni i Hercegovini zavladala je prava groznica za Panini sličicama za Svjetsko prvenstvo, a pojedine rijetke sličice na internetu dostižu cijene i do 125 KM, iako jedan paketić košta svega 2,50 KM. Euforija zbog Svjetskog prvenstva koje će ove godine biti održano u SAD-u, Kanadi i Meksiku osjeti se [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/14/krenula-preprodaja-cijena-pojedinih-slicica-ide-i-do-100-km/">Krenula preprodaja: Cijena pojedinih sličica ide i do 100 KM</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>U Bosni i Hercegovini zavladala je prava groznica za Panini sličicama za Svjetsko prvenstvo, a pojedine rijetke sličice na internetu dostižu cijene i do 125 KM, iako jedan paketić košta svega 2,50 KM.</p>



<p>Euforija zbog Svjetskog prvenstva koje će ove godine biti održano u SAD-u, Kanadi i Meksiku osjeti se širom svijeta, ali i u Bosni i Hercegovini, posebno nakon što se reprezentacija BiH plasirala na prvenstvo poslije 12 godina čekanja.</p>



<p>Nedavno je počela i prodaja Panini sličica na domaćem tržištu, a veliki interes kolekcionara već je doveo do nestašice u prodaji. Dok jedni strpljivo popunjavaju albume, drugi su u svemu pronašli priliku za dodatnu zaradu pa su rijetke sličice završile u online oglasima po višestruko većim cijenama.</p>



<p>Na platformi OLX tako se mogu pronaći brojni oglasi u kojima se pojedinačne sličice prodaju po iznosima koji daleko premašuju cijenu cijelog paketića.</p>



<p>Sličica Cristiana Ronalda prodaje se već od 40 KM, dok njegova &#8220;extra sticker&#8221; verzija dostiže čak 100 KM. Lionel Messi također je među najtraženijima pa njegova standardna sličica košta od 60 KM, dok se &#8220;extra sticker&#8221; prodaje za 100 KM.</p>



<p>Ni domaći reprezentativci nisu izostali iz ove kolekcionarske groznice. Zajedničke sličice Edina Džeke i Esmira Bajraktarevića prodaju se za 50 KM, dok se pojedinačna Džekina sličica također cijeni 50 KM. S druge strane, sličica Nikole Katića može se pronaći za 15 KM.</p>



<p>Veliku pažnju privlače i posebne kolekcionarske verzije. Posebno izdanje sličice Kyliana Mbappea prodaju se za 90 KM, dok se posebno izdanje sličice Erlinga Haalanda kreće od 100 do 125 KM.</p>



<p>Na oglasima se nude i setovi reprezentacija Njemačke i Španjolske po 55 KM, ali i kompletno popunjen album sa svim sličicama po cijeni od čak 1.000 KM.</p>



<p>Inače, ovogodišnja Panini World Cup kolekcija bit će najveća do sada jer će na prvenstvu prvi put sudjelovati 48 reprezentacija. To znači i rekordan broj sličica u albumu, njih čak 980. Novost je i da se u paketićima umjesto dosadašnjih pet nalazi sedam sličica.</p>



<p>Album je u BiH besplatan uz kupovinu pet paketića sličica, ali se u oglasima prodaje i za 20 KM.</p>



<p>Posebna verzija albuma sa tvrdim koricama prodaje se po cijeni od 30 KM. Ipak, i taj kolekcionarski primjerak već je završio u online prodaji pa se na oglasima može pronaći za 100 KM. Zalihe su ograničene, a interes kolekcionara očigledno veći nego ikada ranije.</p>
<div id="drukc-2045396717" class="drukc-nakon-teksta drukc-entity-placement drukc-target" style="margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;" data-drukc-trackid="69610" data-drukc-trackbid="1"><a data-no-instant="1" href="https://www.ftm-doo.com/" rel="noopener" class="adv-link" aria-label="ftm728"><img src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/02/ftm728.jpg" alt=""  width="728" height="309"  style="display: inline-block;" /></a></div><p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/14/krenula-preprodaja-cijena-pojedinih-slicica-ide-i-do-100-km/">Krenula preprodaja: Cijena pojedinih sličica ide i do 100 KM</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Proizvođač Milke optužen: Zadržali isto pakiranje a smanjili gramažu</title>
		<link>https://drukciji.ba/2026/05/13/proizvodac-milke-optuzen-zadrzali-isto-pakiranje-a-smanjili-gramazu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sanda Skopljaković]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 13 May 2026 12:26:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Drukčija slova]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://drukciji.ba/?p=73200</guid>

					<description><![CDATA[<p>Njemački sud presudio je u jednom od najpoznatijih slučajeva tzv. shrinkflacije da je proizvođač Milka čokolade doveo potrošače u zabludu smanjenjem količine čokolade bez vidljive promjene ambalaže. Regionalni sud u Bremenu zaključio je da je proizvođač prekršio zakon o tržišnom natjecanju jer je zadržao gotovo identično pakiranje Milka Alpenmilch čokolade, [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/13/proizvodac-milke-optuzen-zadrzali-isto-pakiranje-a-smanjili-gramazu/">Proizvođač Milke optužen: Zadržali isto pakiranje a smanjili gramažu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Njemački sud presudio je u jednom od najpoznatijih slučajeva tzv. shrinkflacije da je proizvođač Milka čokolade doveo potrošače u zabludu smanjenjem količine čokolade bez vidljive promjene ambalaže.</p>



<p>Regionalni sud u Bremenu zaključio je da je proizvođač prekršio zakon o tržišnom natjecanju jer je zadržao gotovo identično pakiranje Milka Alpenmilch čokolade, iako je težina smanjena sa 100 na 90 grama.</p>



<p>Tužbu je pokrenula hamburška udruga za zaštitu potrošača VZHH, koja je optužila proizvođača Mondelēz da je obmanuo kupce smanjenjem količine čokolade u popularnoj Milka Alpenmilch tabli. Iz Mondelēza su nakon presude poručili za BBC da &#8220;ozbiljno shvaćaju odluku suda&#8221; te da će je detaljno proučiti.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Globalni skok cijena kakaa</h3>



<p>Proizvođači se posljednjih godina često služe shrinkflacijom zbog rasta troškova proizvodnje, odnosno smanjuju količinu proizvoda kako bi zadržali istu ili sličnu cijenu. Takva praksa prisutna je u brojnim državama.</p>



<p>Britanska potrošačka organizacija Which? nazvala ju je &#8220;podmuklom&#8221; taktikom. Prema podacima te organizacije, cijene čokolade snažno su rasle zbog globalnog skoka cijena kakaa nakon loših uroda u zapadnoj Africi.</p>



<p>Mondelēz je tijekom postupka tvrdio da je njemačke kupce obavijestio o promjeni putem internetske stranice i društvenih mreža te da su rast troškova u opskrbnim lancima prisilili kompaniju na smanjenje težine pojedinih Milka proizvoda.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Proizvođač: Nova težina jasno je navedena na ambalaži</h3>



<p>Njemački potrošači očito nisu bili zadovoljni tim objašnjenjem pa je Milka Alpenmilch prošle godine proglašena &#8220;najgorim obmanjujućim pakiranjem 2025.&#8221;. Iako je težina čokolade smanjena, ljubičasto pakiranje gotovo se nije promijenilo. Nova čokolada bila je tek milimetar tanja, dok je cijena početkom 2025. porasla s 1,49 na 1,99 eura.</p>



<p>Mondelēz je tvrdio da je nova težina jasno navedena na ambalaži te odbacivao optužbe hamburške udruge za zaštitu potrošača. Odvjetnik kompanije na sudu je istaknuo da su čokolade i ranije dolazile u različitim težinama, između 81 i 100 grama, ovisno o proizvodu.</p>



<p>Sud u Bremenu zaključio je da problem nije samo u zadržavanju iste ambalaže, nego u tome što je izgled proizvoda stvarao očekivanje koje nije odgovaralo stvarnom sadržaju proizvoda koji je godinama bio poznat kupcima.</p>



<p>Sud je naveo da bi za izbjegavanje obmane bilo potrebno jasno, razumljivo i lako uočljivo upozorenje na samom pakiranju. Presuda još nije pravomoćna jer kompanija ima mjesec dana za žalbu.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Shrinkflacija nije pogodila samo čokolade</h3>



<p>Sporovi oko shrinkflacije u Njemačkoj ne odnose se samo na Milku. I drugi poznati proizvođači čokolade našli su se na meti kritika. Njemački Ritter Sport također je smanjio težinu nekih svojih čokolada, zadržavajući pritom prepoznatljiv kvadratni oblik. Do početka svibnja 2026. Ritter Sport čokolade težile su 100 grama, no tri vrste sada imaju samo 75 grama.</p>



<p>Iako proizvodi izgledaju gotovo jednako veliki, tanji su nego prije. Ritter Sport je ipak vidljivije promijenio ambalažu i lakše čokolade predstavio kao novu liniju proizvoda. Cijena je ostala ista, a iz kompanije tvrde da &#8220;potrošači preferiraju tanje čokolade&#8221;.</p>



<p>Unatoč tome, i Ritter Sport završio je na popisu &#8220;obmanjujućih pakiranja&#8221; hamburške udruge VZHH, koja je samo tijekom 2025. na taj popis dodala 77 proizvoda.</p>



<p>Shrinkflacija nije pogodila samo čokolade. Smanjivala se i količina paste za zube, zobenih pahuljica i instant-kave. No organizacija Which? upozorava da je upravo čokolada među proizvodima kod kojih su cijene najviše rasle. U godinu dana do kolovoza 2025. poskupjela je 14,6 posto.</p>
<div id="drukc-3311533175" class="drukc-nakon-teksta drukc-entity-placement drukc-target" style="margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;" data-drukc-trackid="69610" data-drukc-trackbid="1"><a data-no-instant="1" href="https://www.ftm-doo.com/" rel="noopener" class="adv-link" aria-label="ftm728"><img src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/02/ftm728.jpg" alt=""  width="728" height="309"  style="display: inline-block;" /></a></div><p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/13/proizvodac-milke-optuzen-zadrzali-isto-pakiranje-a-smanjili-gramazu/">Proizvođač Milke optužen: Zadržali isto pakiranje a smanjili gramažu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nazdravite! Svjetski je dan koktela</title>
		<link>https://drukciji.ba/2026/05/13/nazdravite-svjetski-je-dan-koktela/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sanda Skopljaković]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 13 May 2026 07:44:25 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Drukčija slova]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://drukciji.ba/?p=73186</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ljubitelji finih pića diljem svijeta danas, 13. svibnja, imaju poseban razlog za nazdravljanje. Obilježava se Svjetski dan koktela, dan posvećen kreativnosti, vještini barmena i povijesti miješanih pića. Bezalkoholni i alkoholni, raznih boja i ukusa, sa dodatkom bitera, vermuta, likera, viskija, vodke, džina, brendija, tekile, ruma, meskala, vina, šampanjca ili piva, kokteli su [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/13/nazdravite-svjetski-je-dan-koktela/">Nazdravite! Svjetski je dan koktela</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Ljubitelji finih pića diljem svijeta danas, 13. svibnja, imaju poseban razlog za nazdravljanje. Obilježava se Svjetski dan koktela, dan posvećen kreativnosti, vještini barmena i povijesti miješanih pića.</p>



<p>Bezalkoholni i alkoholni, raznih boja i ukusa, sa dodatkom bitera, vermuta, likera, viskija, vodke, džina, brendija, tekile, ruma, meskala, vina, šampanjca ili piva, kokteli su neodoljiva pića, koja se mogu piti i zimi i leti, bez obzira da li se odlučite za elegantne koktel barove, ili za opuštene restorane na plaži.</p>



<p>Kokteli su mješavine pića raznolike po podrijetlu i okusima, kao i po svojim pričama i kulturama koje predstavljaju. Svaki je igrao ulogu u oblikovanju povijesti miksologije, a zauzvrat su ga oblikovala razdoblja i mjesta iz kojih su proizašli. Od chic salona u New Yorku do suncem okupanih plaža Kariba, od glamuroznih kockarnica u Monte Carlu do živahnih meksičkih kantina, ova su pića putovala kroz vrijeme i prostor, okupljajući obožavatelje i utječući na trendove koktela diljem svijeta.&nbsp;</p>



<p>Ovaj datum izabran je za Svetski dan koktela jer je 13. svibnja 1806. godine objavljen članak Harija Krosvela (Harry Croswell) u njujorškoj novini &#8220;The Balance and Columbian Repository&#8221; u kojem se prvi put pojavljuje definicija reči koktel (cocktail), pri čemu je koktel definian kao stimulativno piće, koje je sačinjeno od mešavina bilo koje vrste alkolnog pića, šećera, vode i bitera</p>



<h3 class="wp-block-heading">Kako proslaviti?</h3>



<p>Najbolji način za obilježavanje ovog dana je posjet lokalnim barovima i podrška ugostiteljima. Bilo da se odlučite za voćni ljetni miks ili sofisticirani klasik, važno je uživati odgovorno.</p>



<p>Ako pak ostajete kod kuće, okušajte se u ulozi barmena, upotrijebite svježe začinsko bilje iz vrta i iznenadite obitelj ili prijatelje vlastitom kreacijom.</p>



<p><strong>U nastavku donosimo i nekoliko ideja za današnji koktel:</strong></p>



<p><strong>MOJITO</strong></p>



<p>Osvježavajući koktel koji se tradicionalno pije u toplim ljetnim danima. Limeta i metvica daju mu svježinu, dok bijeli rum pruža blagu slatkoću. Idealno piće za opuštanje na terasi ili plaži.</p>



<p><strong>MARTINI</strong></p>



<p>Klasičan koktel koji se često povezuje s elegancijom i sofisticiranošću. Suhi martini je suptilno gorak i osvježavajuće suh, dok votka martini ima nešto blaži okus. Idealno piće za svečane prigode ili kao aperitiv prije večere.</p>



<p><strong>PIÑA COLADA</strong></p>



<p>Sladak i kremast koktel s egzotičnim okusom kokosa i svježine ananasa. Piña Colada je idealan izbor za opuštanje na plaži ili bazenu, pružajući osjećaj karipskog rajskog užitka.</p>



<p><strong>MARGARITA</strong></p>



<p>Osvježavajući koktel s izraženim okusom tequile i limete, uz dodatak slatkoće od Cointreaua. Margarita je popularan izbor za ljubitelje citrusnih i voćnih okusa. Savršen za uživanje na vrućem ljetnom danu ili kao piće uz meksičku hranu.</p>



<p><strong>BLUE LAGOON</strong></p>



<p>Ovaj osvježavajući koktel plave boje osvaja svojom jednostavnošću i svježinom. Blue Lagoon donosi osvježavajući okus limete, uz dodatak slatkog i pikantnog tonusa plavog curaça, stvarajući tako idealno piće za ljetne dane ili za posebne proslave poput Svjetskog dana koktela.</p>



<p>Živjeli!</p>
<div id="drukc-2023125717" class="drukc-nakon-teksta drukc-entity-placement drukc-target" style="margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;" data-drukc-trackid="69610" data-drukc-trackbid="1"><a data-no-instant="1" href="https://www.ftm-doo.com/" rel="noopener" class="adv-link" aria-label="ftm728"><img src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/02/ftm728.jpg" alt=""  width="728" height="309"  style="display: inline-block;" /></a></div><p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/13/nazdravite-svjetski-je-dan-koktela/">Nazdravite! Svjetski je dan koktela</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Iz Kreševa poslana snažna poruka: Nijedna žena ne smije ostati sama</title>
		<link>https://drukciji.ba/2026/05/12/iz-kreseva-poslana-snazna-poruka-nijedna-zena-ne-smije-ostati-sama/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sanda Skopljaković]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 12 May 2026 19:41:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Drukčija slova]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://drukciji.ba/?p=73157</guid>

					<description><![CDATA[<p>U Kreševu je danas održan događaj “Žene koje stvaraju promjene – snaga majki i otpornost života”, posvećen Međunarodnom danu majki i ženama koje su preživjele nasilje te uz podršku Udruženja i sigurne kuće “Medica” Zenica grade novi, sigurniji i dostojanstveniji život. Događaj su organizirali Udruženje “Medica” Zenica i predsjednica Federacije [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/12/iz-kreseva-poslana-snazna-poruka-nijedna-zena-ne-smije-ostati-sama/">Iz Kreševa poslana snažna poruka: Nijedna žena ne smije ostati sama</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>U Kreševu je danas održan događaj “Žene koje stvaraju promjene – snaga majki i otpornost života”, posvećen Međunarodnom danu majki i ženama koje su preživjele nasilje te uz podršku Udruženja i sigurne kuće “Medica” Zenica grade novi, sigurniji i dostojanstveniji život.</p>



<p>Događaj su organizirali Udruženje “Medica” Zenica i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, s ciljem podizanja svijesti o nasilju nad ženama, pružanja podrške majkama koje se suočavaju s nasiljem te prikupljanja sredstava za rad Sigurne kuće i resocijalizaciju žena nakon izlaska iz nasilnog okruženja. </p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1170" height="780" src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163675-1170x780.jpg" alt="" class="wp-image-73162" srcset="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163675-1170x780.jpg 1170w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163675-770x514.jpg 770w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163675-768x512.jpg 768w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163675-1536x1025.jpg 1536w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163675.jpg 2048w" sizes="(max-width: 1170px) 100vw, 1170px" /></figure>



<p>Program je otvoren obraćanjima direktorice “Medice” Zenica Sabihe Husić i predsjednice Federacije BiH Lidije Bradara, a događaj je moderirala Irena Mrnjavac. U ozračju podrške, razumijevanja i ženske solidarnosti okupile su se brojne žene iz različitih područja javnog i društvenog života – poduzetnice, direktorice, zastupnice, predstavnice institucija, domaćice, aktivistice i žene koje svojim radom, iskustvom i svakodnevnom ustrajnošću stvaraju pozitivne promjene u zajednici.</p>



<p>Predsjednica Bradara istaknula je kako je najvažnija poruka ovog susreta da nijedna žena ne smije ostati sama. </p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img decoding="async" width="1170" height="780" src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163676-1170x780.jpg" alt="" class="wp-image-73161" srcset="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163676-1170x780.jpg 1170w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163676-770x514.jpg 770w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163676-768x512.jpg 768w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163676-1536x1025.jpg 1536w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163676.jpg 2048w" sizes="(max-width: 1170px) 100vw, 1170px" /></figure>



<p>“Naša želja je pokazati da nijedna žena nije sama. Važno je da o nasilju govorimo javno, da ga ne držimo kao tabu temu i da kao društvo jasno kažemo kako šutnja nikada ne smije biti prostor u kojem nasilje opstaje”, poručila je predsjednica Bradara. </p>



<p>Naglasila je kako suradnja s “Medicom” Zenica nije jednokratan događaj, nego nastavak odnosa povjerenja i podrške započetog ranijim susretima. Posebno je istaknula važnost dugogodišnjeg rada ove organizacije, koja već tri desetljeća stoji uz žene i djecu kojima je potrebna zaštita.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img decoding="async" width="1170" height="780" src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163673-1170x780.jpg" alt="" class="wp-image-73160" srcset="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163673-1170x780.jpg 1170w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163673-770x514.jpg 770w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163673-768x512.jpg 768w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163673-1536x1025.jpg 1536w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163673.jpg 2048w" sizes="(max-width: 1170px) 100vw, 1170px" /></figure>



<p>Direktorica “Medice” Zenica Sabiha Husić govorila je o važnosti stvaranja snažnog lanca podrške ženama, osobito majkama koje u borbi za vlastitu sigurnost istodobno štite i živote svoje djece. </p>



<p>“Žena treba podržati ženu, bez obzira o kojem obliku nasilja se radi. Majke koje izlaze iz nasilja ne spašavaju samo sebe, nego i svoju djecu. Zato podrška mora biti jasna, dostupna i konkretna”, istaknula je Haskić. </p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1170" height="649" src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163677-1170x649.jpg" alt="" class="wp-image-73159" srcset="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163677-1170x649.jpg 1170w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163677-770x427.jpg 770w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163677-768x426.jpg 768w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163677-1536x852.jpg 1536w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163677.jpg 2048w" sizes="(max-width: 1170px) 100vw, 1170px" /></figure>



<p>Podsjetila je kako broj prijavljenih slučajeva nasilja raste, ali i kako je stvarni opseg problema mnogo veći od onoga što pokazuju službene statistike. Prema riječima direktorice Haskić, u Sigurnoj kući “Medice” Zenica u prva tri mjeseca ove godine zbrinuto je 30 osoba – žena, majki i djece.</p>



<p>Jedan od najsnažnijih trenutaka programa bilo je svjedočenje štićenice Sigurne kuće “Medice” Zenica, gospođe Merime, koja je s okupljenima podijelila svoju životnu priču. Njezino svjedočanstvo podsjetilo je koliko je hrabrosti potrebno za progovaranje o nasilju i koliko podrška zajednice znači na putu prema novom početku. </p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1170" height="683" src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163674-1170x683.jpg" alt="" class="wp-image-73158" srcset="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163674-1170x683.jpg 1170w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163674-770x449.jpg 770w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163674-768x448.jpg 768w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163674-1536x896.jpg 1536w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163674.jpg 2048w" sizes="(max-width: 1170px) 100vw, 1170px" /></figure>



<p>Tijekom programa predstavljene su i volonterke te korisnice Sigurne kuće kroz prigodnu reviju, a događaj je upotpunjen prodajnom izložbom njihovih radova. Time je poslana poruka kako ekonomsko osnaživanje žena nije samo pomoć, nego važan korak prema samostalnosti, sigurnosti i dostojanstvu. </p>



<p>Poseban doprinos dale su članice udruge UdruŽene Kreševke, koje su svojim volontiranjem pomogle organizaciju i pokazale koliko lokalna zajednica može biti snažna kada prepozna važnu i humanu svrhu.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1170" height="908" src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163672-1170x908.jpg" alt="" class="wp-image-73163" srcset="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163672-1170x908.jpg 1170w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163672-770x598.jpg 770w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163672-768x596.jpg 768w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163672-1536x1193.jpg 1536w, https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/05/1000163672.jpg 2048w" sizes="(max-width: 1170px) 100vw, 1170px" /></figure>



<p>Događaj je završen s jasnom porukom: kada se žene povežu, kada institucije čuju glas civilnog društva i kada zajednica pokaže solidarnost, podrška prestaje biti samo riječ i postaje konkretna snaga promjene. Kreševo je danas bilo mjesto susreta, hrabrosti i nade. Mjesto s kojeg je poručeno da žene koje su preživjele nasilje nisu same te da svaka majka, svaka žena i svako dijete zaslužuju sigurnost, podršku i dostojanstven život.</p>



<p></p>
<div id="drukc-4196911410" class="drukc-nakon-teksta drukc-entity-placement drukc-target" style="margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;" data-drukc-trackid="69610" data-drukc-trackbid="1"><a data-no-instant="1" href="https://www.ftm-doo.com/" rel="noopener" class="adv-link" aria-label="ftm728"><img src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/02/ftm728.jpg" alt=""  width="728" height="309"  style="display: inline-block;" /></a></div><p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/12/iz-kreseva-poslana-snazna-poruka-nijedna-zena-ne-smije-ostati-sama/">Iz Kreševa poslana snažna poruka: Nijedna žena ne smije ostati sama</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ovo su ključne stvari koje dijete nasljeđuje od majke</title>
		<link>https://drukciji.ba/2026/05/12/ovo-su-kljucne-stvari-koje-dijete-nasljeduje-od-majke/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sanda Skopljaković]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 12 May 2026 11:28:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Drukčija slova]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://drukciji.ba/?p=73148</guid>

					<description><![CDATA[<p>Nedavna istraživanja iz 2025. i 2026. godine pokazuju da djeca od majke nasljeđuju značajan genetski utjecaj, posebno kada je riječ o inteligenciji, metabolizmu i razvoju imunološkog sustava. Ključni nalazi pokazuju da su majčini geni aktivniji u kognitivnim centrima mozga, kao i da majčine stanice mogu ostati prisutne u tijelu potomaka, potičući imunitet i toleranciju organizma. Inteligencija [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/12/ovo-su-kljucne-stvari-koje-dijete-nasljeduje-od-majke/">Ovo su ključne stvari koje dijete nasljeđuje od majke</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Nedavna istraživanja iz 2025. i 2026. godine pokazuju da djeca od majke nasljeđuju značajan genetski utjecaj, posebno kada je riječ o inteligenciji, metabolizmu i razvoju imunološkog sustava. Ključni nalazi pokazuju da su majčini geni aktivniji u kognitivnim centrima mozga, kao i da majčine stanice mogu ostati prisutne u tijelu potomaka, potičući imunitet i toleranciju organizma.</p>



<p><strong>Inteligencija i X kromosom</strong></p>



<p>Budući da žene imaju dva X kromosoma (XX), dok muškarci imaju jedan (XY), a mnogi geni povezani s kognitivnim sposobnostima nalaze se na X kromosomu, statistički je vjerojatnije da će djeca naslijediti gene povezane s inteligencijom od majke. Studija iz 2025. godine navodi da su majčini takozvani uvjetovani geni posebno aktivni u moždanoj kori, koja je zadužena za više razine razmišljanja i rješavanje problema.</p>



<p>Ipak, iako je majčin utjecaj snažan, važno je znati da se inteligencija ne nasljeđuje isključivo od majke. Ona je poligenska osobina na koju utječu oba roditelja, kao i čimbenici okoline, prehrana i obrazovanje, prenosi Nova.rs.</p>



<p><strong>Starenje mozga i pamćenje</strong></p>



<p>Iako su majčini geni ključni za intelekt, posebno istraživanje sugerira da majčin X kromosom ponekad može ubrzati starenje mozga u hipokampusu, što utječe na pamćenje u kasnijoj životnoj dobi, iako to mogu ublažiti drugi genetski čimbenici.</p>



<p><strong>Imunološki sustav</strong></p>



<p>Istraživanje objavljeno u časopisu Immunity u rujnu 2025. pokazuje da majke prenose mikrohimerične stanice koje ostaju u tijelu djeteta, pomažući izgradnju imunološke tolerancije, pa čak i obnovu tkiva.</p>



<p>Ovaj fenomen predstavlja fascinantan biološki proces u kojem mala populacija majčinih stanica prolazi kroz posteljicu i trajno se naseljava u organima djeteta (srcu, jetri, koži, pa čak i mozgu).</p>



<p><strong>Što nasljeđujemo od majke, a što od oca?</strong></p>



<p>Kad je riječ o imunitetu, majčine stanice potiču razvoj specifičnih regulatornih T-stanica koje uče djetetov organizam da ne napada vlastita tkiva i da prepozna prijateljske antigene profile, čime se izravno smanjuje rizik od autoimunih bolesti kasnije u životu.</p>



<p>A kad je riječ o regeneraciji, te stanice često posjeduju svojstva slična matičnim stanicama. Znanost je potvrdila da majčine mikrohimerične stanice zadržavaju sposobnost transformacije. Ako se dijete ozlijedi, one se integriraju u oštećeno tkivo i postaju funkcionalne stanice koje regeneriraju organizam iznutra.</p>



<p><strong>Metabolizam i tjelesna težina</strong></p>



<p>Istraživanja pokazuju da se obrasci skladištenja masti i metabolizma, poput nasljeđivanja učinkovitih stanica takozvane smeđe masti koje sagorijevaju energiju, često prenose po majčinskoj liniji, navodi se u jednom izvješću iz ove godine.</p>



<p><strong>Genetsko nadmetanje</strong></p>



<p>Studija objavljena u kolovozu 2025. godine u časopisu Nature otkrila je da se neki geni ponašaju različito ovisno o tome od kojeg roditelja potječu, pri čemu određeni majčini geni usmjeravaju osobine u različitim smjerovima kada je riječ o metabolizmu.</p>



<p>Naime, geni imaju memoriju o svom podrijetlu pa tako određeni majčini geni mogu namjerno ubrzavati metabolizam, dok očevi pokušavaju usporiti ga, pretvarajući naše tijelo u polje stalne energetske borbe.</p>



<p>Pokazalo se da se majčini geni često fokusiraju na energetsku učinkovitost i kontrolu metabolizma kako bi dali prednost dugoročnom zdravlju i preživljavanju.</p>
<div id="drukc-3234186923" class="drukc-nakon-teksta drukc-entity-placement drukc-target" style="margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;" data-drukc-trackid="69610" data-drukc-trackbid="1"><a data-no-instant="1" href="https://www.ftm-doo.com/" rel="noopener" class="adv-link" aria-label="ftm728"><img src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/02/ftm728.jpg" alt=""  width="728" height="309"  style="display: inline-block;" /></a></div><p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/12/ovo-su-kljucne-stvari-koje-dijete-nasljeduje-od-majke/">Ovo su ključne stvari koje dijete nasljeđuje od majke</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Odabrane najbolje europske destinacije za solo putovanja u 2026. godini</title>
		<link>https://drukciji.ba/2026/05/11/odabrane-najbolje-europske-destinacije-za-solo-putovanja-u-2026-godini/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sanda Skopljaković]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 11 May 2026 08:27:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Drukčija slova]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://drukciji.ba/?p=73090</guid>

					<description><![CDATA[<p>Prvo mjesto na listi najboljih evropskih destinacija za solo putovanja u 2026. godini zauzela je Italija, prema indeksu koji je sastavila kompanija Much Better Adventures. Poredak je napravljen na osnovu faktora kao što su sigurnost, pristupačnost obroka i lakoća dobivanja viza. Iako je Kirgistan globalno rangiran kao najbolja solo avanturistička [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/11/odabrane-najbolje-europske-destinacije-za-solo-putovanja-u-2026-godini/">Odabrane najbolje europske destinacije za solo putovanja u 2026. godini</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Prvo mjesto na listi najboljih evropskih destinacija za solo putovanja u 2026. godini zauzela je Italija, prema indeksu koji je sastavila kompanija Much Better Adventures.</p>



<p>Poredak je napravljen na osnovu faktora kao što su sigurnost, pristupačnost obroka i lakoća dobivanja viza. Iako je Kirgistan globalno rangiran kao najbolja solo avanturistička destinacija za 2026. godinu, u europskom dijelu liste prvo mjesto pripalo je Italiji.</p>



<p>Autori istraživanja navode da Italija spaja dobru gastronomiju, povoljne željezničke veze i raznovrsne pejzaže, zbog čega je privlačna putnicima koji putuju sami.</p>



<p>Na drugom mjestu našao se Portugal, koji je izdvojen zbog sigurnosti i dobre infrastrukture, a među preporukama su atlantska obala, Azori i ribarske staze izvan Lisabona i Algarvea. Treća je Španjolska, gdje se kao mirnije alternative prenapučenim turističkim centrima navode kantabrijska obala, Galicija i Murcia.</p>



<p>U ostatku europskog poretka slijede Norveška, Slovačka, Albanija, Island, Grčka, Slovenija i Rumunjska. Norveška se izdvaja po sigurnosti i prirodi, Albanija po niskim cijenama i obali, dok Rumunjska zatvara listu kao jedna od najpovoljnijih opcija za solo putnike.</p>



<p>Suosnivač Much Better Adventuresa Sam Bruce poručio je da se putnici sve više okreću solo putovanjima sa svrhom, odnosno destinacijama koje nude osjećaj sigurnosti i zajednice, bez odricanja od avanture i otkrivanja novih prostora.</p>
<div id="drukc-154651639" class="drukc-nakon-teksta drukc-entity-placement drukc-target" style="margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;" data-drukc-trackid="69610" data-drukc-trackbid="1"><a data-no-instant="1" href="https://www.ftm-doo.com/" rel="noopener" class="adv-link" aria-label="ftm728"><img src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/02/ftm728.jpg" alt=""  width="728" height="309"  style="display: inline-block;" /></a></div><p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/11/odabrane-najbolje-europske-destinacije-za-solo-putovanja-u-2026-godini/">Odabrane najbolje europske destinacije za solo putovanja u 2026. godini</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Svim majkama sretan Majčin dan</title>
		<link>https://drukciji.ba/2026/05/10/svim-majkama-sretan-majcin-dan/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sanda Skopljaković]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 10 May 2026 07:55:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Drukčija slova]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://drukciji.ba/?p=73057</guid>

					<description><![CDATA[<p>Druga je nedjelja u svibnju već tradicionalno posvećena majkama. Majčin se dan tijekom povijesti u različitim oblicima obilježavao u mnogim zemljama diljem svijeta, ali status blagdana prvi je put dobio u Sjedinjenim Američkim Državama. Danas se slavi u više od pedeset zemalja u svijetu. Kaže se da je od svih ljubavi na zemlji ona [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/10/svim-majkama-sretan-majcin-dan/">Svim majkama sretan Majčin dan</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Druga je nedjelja u svibnju već tradicionalno posvećena majkama. Majčin se dan tijekom povijesti u različitim oblicima obilježavao u mnogim zemljama diljem svijeta, ali status blagdana prvi je put dobio u Sjedinjenim Američkim Državama. </p>



<p>Danas se slavi u više od pedeset zemalja u svijetu. Kaže se da je od svih ljubavi na zemlji ona majčina najvjernija slika Božje ljubavi.</p>



<p><strong>Odakle spomendan majkama?</strong></p>



<p>O povijesti obilježavanju Majčina dana piše Juraj Kolarić u svojoj knjizi &#8221;Majčin dan u povijesti i tradiciji hrvatskog naroda&#8221;. </p>



<p>Anna Jarvis početkom 20. stoljeća prva je uspjela inaugurirati Spomendan svih majki u Graftonu, malom gradu u Zapadnoj Virginiji. Taj je dan trebao ljude podsjetiti na njezinu majku Ann Reeves Jarvis koja se, zajedno za svojom djecom, borila za emancipaciju žena, a umrla je drugu nedjelju u svibnju. Američki je kongres 1914. Majčin dan proglasio državnim blagdanom, kao &#8221;javni izričaj ljubavi i poštovanja prema majkama SAD-a&#8221; (Kolarić, 2012:33).</p>



<p>Proslavu je za vrijeme Drugog svjetskog rata u Europu prenijela organizacija &#8221;Armija spasa&#8221; preko svojih vojnika razasutih po europskim bojišnicama. Mnoge su zemlje i prije toga na sličan način odavale neku počast majkama.</p>



<p>Ovim danom izražavaju se ljubav i poštovanje prema majkama te se odaje počast ulozi majki u društvu.</p>



<p>Majčin dan važno je slaviti na neki način svaki dan, a ovim danom se posebno naglašava:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>ljubav i zahvalnost prema majci</li>



<li>trud koji majke ulažu</li>



<li>provođenje vremena s majkom i obitelji.</li>
</ul>
<div id="drukc-4266907602" class="drukc-nakon-teksta drukc-entity-placement drukc-target" style="margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;" data-drukc-trackid="69610" data-drukc-trackbid="1"><a data-no-instant="1" href="https://www.ftm-doo.com/" rel="noopener" class="adv-link" aria-label="ftm728"><img src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/02/ftm728.jpg" alt=""  width="728" height="309"  style="display: inline-block;" /></a></div><p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/10/svim-majkama-sretan-majcin-dan/">Svim majkama sretan Majčin dan</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Svjetski dan Crvenog križa &#8211; Čak i mali čin dobrote može nekome promijeniti život</title>
		<link>https://drukciji.ba/2026/05/08/svjetski-dan-crvenog-kriza-cak-i-mali-cin-dobrote-moze-nekome-promijeniti-zivot/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sanda Skopljaković]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 08 May 2026 08:05:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Drukčija slova]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://drukciji.ba/?p=72980</guid>

					<description><![CDATA[<p>Danas se diljem svijeta obilježava Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, posvećen sjećanju na Henryja Dunanta, utemeljitelja Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, koji je rođen 8. svibnja 1828. godine. Ovaj datum ujedno označava i početak Tjedna Crvenog križa, koji traje do 15. svibnja i tijekom kojeg se diljem zemlje provode brojne aktivnosti [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/08/svjetski-dan-crvenog-kriza-cak-i-mali-cin-dobrote-moze-nekome-promijeniti-zivot/">Svjetski dan Crvenog križa &#8211; Čak i mali čin dobrote može nekome promijeniti život</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Danas se diljem svijeta obilježava Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, posvećen sjećanju na Henryja Dunanta, utemeljitelja Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, koji je rođen 8. svibnja 1828. godine.</p>



<p>Ovaj datum ujedno označava i početak Tjedna Crvenog križa, koji traje do 15. svibnja i tijekom kojeg se diljem zemlje provode brojne aktivnosti usmjerene na promicanje humanosti, solidarnosti i volonterstva.</p>



<p>Crveni križ i Crveni polumjesec su međunarodni humanitarni pokret koji djeluje u više od 190 zemalja svijeta, s više od 14 milijuna volontera. Njihova misija je pružanje pomoći u krizama – bilo da je riječ o ratovima, prirodnim katastrofama, pandemijama ili siromaštvu. Osnovna načela pokreta uključuju humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost.</p>



<p>Organizacije Crvenog križa diljem svijeta svakodnevno spašavaju živote, pružaju prvu pomoć, hrane gladne, zbrinjavaju izbjeglice i educiraju građane o zdravlju i sigurnosti. U kriznim trenucima, oni su prvi koji dolaze – i posljednji koji odlaze. Osim pomoći u izvanrednim situacijama, Crveni križ aktivno sudjeluje i u edukaciji mladih, promicanju dobrovoljnog darivanja krvi, te brizi za starije i nemoćne.</p>



<p>Obilježavanjem Svjetskog dana Crvenog križa i Crvenog polumjeseca ističe se važnost humanitarnog djelovanja i doprinos milijuna volontera koji svakodnevno pomažu najranjivijim skupinama društva.</p>



<p>Novotravnički Crveni križ redovito nas podsjeća zašto je svaka vrsta pomoći i humanitarni rad jako bitan. Tijekom narednog tjedna bit će organizirane razne aktivnosti povodom obilježavanja tjedna Crvenog križa. Kroz godinu, Crveni križ Novi Travnik pomaže potrebitima raznim humanitarnim donacijama u obliku hrane i odjeće, također tu su i neizostavne gerontodomaćice koje nesebično obilaze starije i potrebite. Među aktivnostima su i akcije dobrovoljnog darivanja krvi, kao i edukacije i natjecanja iz prve pomoći.</p>



<p>Bilo kroz volontiranje, donacije, darivanje krvi ili jednostavno širenjem svijesti o važnosti humanosti i solidarnosti, svaka pomoć je važna. Čak i mali čin dobrote može nekome promijeniti život.</p>



<p>Na Međunarodni dan Crvenog križa podsjetimo se da humanost nema granica. Svijet postaje bolje mjesto kad pomažemo jedni drugima.</p>
<div id="drukc-2238286098" class="drukc-nakon-teksta drukc-entity-placement drukc-target" style="margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;" data-drukc-trackid="69610" data-drukc-trackbid="1"><a data-no-instant="1" href="https://www.ftm-doo.com/" rel="noopener" class="adv-link" aria-label="ftm728"><img src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/02/ftm728.jpg" alt=""  width="728" height="309"  style="display: inline-block;" /></a></div><p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/08/svjetski-dan-crvenog-kriza-cak-i-mali-cin-dobrote-moze-nekome-promijeniti-zivot/">Svjetski dan Crvenog križa &#8211; Čak i mali čin dobrote može nekome promijeniti život</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Učenici iz BiH osvojili dvije zlatne medalje na matematičkoj olimpijadi</title>
		<link>https://drukciji.ba/2026/05/08/ucenici-iz-bih-osvojili-dvije-zlatne-medalje-na-matematickoj-olimpijadi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sanda Skopljaković]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 08 May 2026 06:15:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Drukčija slova]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://drukciji.ba/?p=72957</guid>

					<description><![CDATA[<p>Učenici koji su predstavljali Udruženje matematičara Kantona Sarajevo osvojili su dvije zlatne i tri srebrene medalje na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi u Grčkoj. Vuk Janković je ostvario povijesni rezultat osvojivši prvo mjesto sa maksimalnih 40 bodova, a on je bio jedini od 64 natjecatelja u službenoj konkurenciji kojem je to pošlo [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/08/ucenici-iz-bih-osvojili-dvije-zlatne-medalje-na-matematickoj-olimpijadi/">Učenici iz BiH osvojili dvije zlatne medalje na matematičkoj olimpijadi</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Učenici koji su predstavljali Udruženje matematičara Kantona Sarajevo osvojili su dvije zlatne i tri srebrene medalje na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi u Grčkoj.</p>



<p>Vuk Janković je ostvario povijesni rezultat osvojivši prvo mjesto sa maksimalnih 40 bodova, a on je bio jedini od 64 natjecatelja u službenoj konkurenciji kojem je to pošlo za rukom, te je ovim samo još dodatno učvrstio titulu najuspješnijeg natjecatelja u povijesti BiH, priopćeno je iz ovog udruženja.</p>



<p>Senzacionalan rezultat ostvario je i Dino Ahić, osvojivši također zlatnu medalju i to kao učenik prvog razreda.</p>



<p>Srebrne medalje su osvojili Andrej Krčmar, Harun Memić i Adnan Osmić, čime su još jednom demonstrirali izvrsno znanje. Šestom natjecatelju Farisu Šabeti su samo dva boda nedostajala za brončanu medalju.</p>



<p>&#8220;Važno je naglasiti da je svih šest učenika ranije već osvajalo medalje na međunarodnim natjecanjima. Ekipa Bosne i Hercegovine je ekipno zauzela izvanredno drugo mjesto u konkurenciji 11 država (u službenoj konkurenciji). Ispred nas je završila samo ekipa Turske, kojoj ovim putem čestitamo. Ovo je naš najbolji ekipni plasman u povijesti na bilo kojoj olimpijadi, te prvi put da smo ostvarili plasman među tri najbolje ekipe na Balkanijadi&#8221;, priopćeno je.</p>



<p>Odlazak učenika u Grčku financijski su podržali Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo i Republički pedagoški zavod Republike Srpske, piše klix.ba </p>
<div id="drukc-507646865" class="drukc-nakon-teksta drukc-entity-placement drukc-target" style="margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;" data-drukc-trackid="69610" data-drukc-trackbid="1"><a data-no-instant="1" href="https://www.ftm-doo.com/" rel="noopener" class="adv-link" aria-label="ftm728"><img src="https://drukciji.ba/wp-content/uploads/2026/02/ftm728.jpg" alt=""  width="728" height="309"  style="display: inline-block;" /></a></div><p>Objava <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba/2026/05/08/ucenici-iz-bih-osvojili-dvije-zlatne-medalje-na-matematickoj-olimpijadi/">Učenici iz BiH osvojili dvije zlatne medalje na matematičkoj olimpijadi</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://drukciji.ba">Drukčiji radio</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
