ADK Novi Travnik bavi se izradom zahtjevnih čeličnih konstrukcija, a proizvodi nastali u novotravničkim pogonima dio su građevinskih strojeva koji se koriste diljem Europe. Tijekom proteklih godina tvrtka je postala jedno od središta cijele ADK grupacije.

Direktor ADK Novi Travnik Vili Šumer zahvalio je svim djelatnicima, kao i svima koji su tijekom protekla dva desetljeća doprinijeli razvoju tvrtke.

„Od dva zaposlena došli smo do više od 660 ljudi i ADK Novi Travnik danas je srce cijele grupacije. Konstrukcije koje se proizvode ovdje ugrađuju se u građevinske strojeve koji rade diljem Europe. Sve što smo postigli rezultat je rada naših djelatnika i zato njima pripada najveća zahvala“, kazao je Šumer.

Kao jednu od najvažnijih novih prekretnica najavio je investiciju vrijednu 12 milijuna KM. Riječ je o izgradnji nove proizvodne hale ukupne površine 10.050 četvornih metara, koja će omogućiti dodatnu automatizaciju proizvodnje i stvaranje uvjeta za nova radna mjesta.

„Ovo nije kraj našeg razvoja. Uvjeren sam da ćemo istom energijom raditi i u desetljećima koja su pred nama“, poručio je Šumer.

Obilježavanju jubileja nazočio je i veleposlanik Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini Damijan Sedar, koji je ADK Novi Travnik izdvojio kao jedan od najznačajnijih slovenskih poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini.

„ADK Novi Travnik posjećivao sam u više navrata i svaki put vidljiv je novi napredak. To je jedan od najvećih slovenskih investitora u Bosni i Hercegovini i dobar primjer da se ovdje može uspješno raditi. Članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji otvorilo bi nove mogućnosti i olakšalo poslovanje, ali ADK i u sadašnjim okolnostima pokazuje koliko se može postići. Ponosni smo na ono što je ova kompanija izgradila u Novom Travniku“, kazao je Sedar.

Gradonačelnik Novog Travnika Stjepan Dujo kazao je kako 660 djelatnika najbolje govore o značaju tvrtke za Novi Travnik.

„Dvadeset godina rada i 660 zaposlenih dovoljno govore o tome što je ADK danas i koliko znači Novom Travniku. Stabilno poslovanje i zadovoljni djelatnici ono su što svaki menadžer želi, a iz razgovora s Upravom i radnicima znam da ADK ima oboje“, kazao je Dujo.

Posebno je zahvalio Viliju Šumeru na njegovu doprinosu razvoju tvrtke, istaknuvši njegovu radnu etiku i disciplinu. 

Naredne godine očekuje se okončanje radova novog proizvodnog pogona, što će dovesti i do povećanja broja zaposlenih. 

Objava Od dva do 660 zaposlenih: ADK proslavlja 20. rođendan pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, izvoz je u 2025. godini iznosio 16,97 milijardi KM (oko 8,68 milijardi eura), što je 5,6 posto više nego godinu prije. Uvoz je iznosio 29,95 milijardi KM (oko 15,32 milijarde eura), s rastom od 4,5 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 12,98 milijardi KM, odnosno oko 6,64 milijarde eura.

Od zemalja u regiji, Srbija ima najbolji omjer. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, izvoz je prošle godine dosegao 33,07 milijardi eura, uz rast od 8,4 posto, a uvoz 41,86 milijardi eura, uz rast od 7,2 posto. Izvoz je pokrio 79 posto uvoza, a deficit je iznosio 8,79 milijardi eura, piše Klix.ba.

Sjeverna Makedonija izvezla je robu u vrijednosti od 8,01 milijarde eura, a uvezla 11,55 milijardi eura. Pokrivenost je bila 69,4 posto.

Hrvatska, članica EU, ima najveći deficit u regiji u apsolutnom iznosu. Prema konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz je u 2025. iznosio 25,24 milijarde eura, a uvoz 45,23 milijarde eura. Deficit je dosegao 20 milijardi eura, šest posto više nego godinu prije, a pokrivenost je bila 55,8 posto, gotovo ista kao u Bosni i Hercegovini.

Hrvatska, kao i Crna Gora, veliki dio robnog deficita nadoknađuje prihodima od turizma, koji nisu uključeni u robnu razmjenu. Bosna i Hercegovina je najvažnije hrvatsko tržište izvan Europske unije, s udjelom od oko 11 posto u ukupnom izvozu.

Crna Gora ima najgori omjer u regiji. Prema podacima Monstata, izvoz je prošle godine pao za sedam posto, na 572,3 milijuna eura, dok je uvoz porastao za 9,3 posto, na 4,46 milijardi eura. Pokrivenost je pala na 12,8 posto, s 15,1 posto godinu ranije.

Bosna i Hercegovina je drugo najvažnije izvozno tržište Crne Gore, nakon Srbije. Međutim, Crna Gora ima deficit od 195,9 milijuna eura u trgovini s Bosnom i Hercegovinom, jer je u Bosnu i Hercegovinu izvezla robu u vrijednosti od 57 milijuna eura, a odatle uvezla 252,9 milijuna eura.

U Albaniji je, prema podacima INSTAT-a, izvoz pao za 6,1 posto, a uvoz za 0,8 posto, pa je pokrivenost iznosila 39 posto.

Najnoviji podaci za Bosnu i Hercegovinu pokazuju da je izvoz od siječnja do kolovoza ove godine iznosio 11,8 milijardi KM, šest posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Uvoz je porastao za 7,5 posto, na 21,13 milijardi KM, pa je pokrivenost pala na 55,8 posto.

Izvoz u Europsku uniju porastao je za 10,2 posto, dok je izvoz u zemlje CEFTA-e smanjen za 3,8 posto.

Objava BiH po važnom ekonomskom pokazatelju bolja od Hrvatske, Albanije i Crne Gore pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Kako navode iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo, ova linija donosi nove mogućnosti za sve profile putnika, bilo da se radi o turističkim putovanjima, poslovnim obavezama ili posjetama obitelji i prijateljima.

Bratislava, smještena na obalama Dunava, poznata je po bogatoj povijesti, impresivnoj arhitekturi i specifičnom šarmu, te predstavlja odličnu vikend-destinaciju za putnike iz Bosne i Hercegovine.

Karte za nove letove već su dostupne za rezervaciju i kupovinu putem službene web stranice aviokompanije (wizzair.com) te kroz njihovu mobilnu aplikaciju.

Objava Od prosinca iz Sarajeva direktno za Bratislavu: Letovi dva puta tjedno pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Kako je potvrdio ravnatelj Udruženja banaka u BiH Edis Ražanica, novi limit za beskontaktno plaćanje bez unosa PIN-a iznosi 90 KM za Visa kartice, dok je limit za MasterCard povećan na 100 KM, prenosi Klix.ba.

Udruženje banaka se dodatno obratilo Mastercardu i Visi da se ovi limiti izjednače, odnosno da ne bude razlika između dvije kartične sheme. Ova inicijativa također bi uskoro mogla biti realizirana. Promjena će korisnicima omogućiti jednostavnije i brže plaćanje manjih svakodnevnih kupovina, uz zadržavanje sigurnosnih standarda koji se primjenjuju pri kartičnim transakcijama.

Prilikom korištenja kartica izvan BiH, limiti za beskontaktno plaćanje mogu se razlikovati od zemlje do zemlje, u ovisnosti od pravila i uvjeta koji važe na pojedinom tržištu, ali je u većini zemalja Europske unije limit postavljen na 50 eura.

Objava U BiH povećan limit beskontaktnog plaćanja bez unošenja PIN-a pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Na godišnjoj razini, prosječna neto plaća u srpnju ove godine u odnosu na srpanj 2025. nominalno je veća za 8,1%, dok je za isto razdoblje realni indeks bio veći za 4,4%, prenose Nezavisne.

Službeni podaci pokazuju trend koji se mjesecima ne mijenja; u BiH najviša mjesečna primanja imaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija (prosječna neto plaća 2.294 KM), zatim u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite (2.265 KM), kao i financijskim i osiguravajućim djelatnostima (2.263 KM). Najnižu plaću primaju radnici zaposleni na poslovima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.180 KM), prate ih radnici u građevinarstvu sa prosječnom plaćom od 1.334 KM, te u maloprodaji (1.381 KM) i prerađivačkoj industriji (1.414 KM).

Slovenija

Kada je o regiji riječ, Slovenija isplaćuje najveće plaće. Prema podacima Statističkog ureda, prosječna plaća u srpnju iznosila je 2.708,63 eura bruto i 1.695,34 eura neto. Bila je niža od plaće za lipanj, nominalno za 1,6%, a realno za 1,5%. U usporedbi sa plaćom za srpanj prošle godine, prosječna bruto plaća je porasla za 7,6% nominalno (ili za 4,6% realno) i neto za 7,5% nominalno (ili za 4,5% realno).

Kada je riječ o javnom i privatnom sektoru u Sloveniji, prosječna bruto plaća bila je niža u oba sektora od plaće za lipanj; u javnom sektoru za 4,0% (u državnim institucijama za 4,8%), a u privatnom sektoru za 0,1%.

Prosječna bruto plaća bila je najveća u financijskim i osiguravajućim djelatnostima (3.749,27 eura), gdje je plaća takođe najviše porasla u odnosu na plaću za lipanj i to za 2,9%), dok je najniža bila u djelatnostima smještaja i prehrane (1.993,33 eura).

U strukturi prosječne bruto plaće, osnovna plaća čini 60,2%, zatim slijede iznosi naknada plaća koje padaju na teret poslodavca (23,3%), bonusa (11,4%), radni učinak (4,9%) i isplata za poslovni učinak (0,1%). Udio naknada plaća na teret poslodavca u iznosu prosječne bruto plaće bio je najveći u obrazovanju (49,4%), a najmanji u građevinarstvu (14,0%), dok je ukupni udio bonusa i plaće po osnovu učinka bio najveći u rudarstvu (24,1%), a najmanji u obrazovanju (8,8%).

Kako navodi Statistički ured u svom izvještaju, pod pretpostavkom da su sva lica zaposlena kod pravnih lica, a koja su primala plaću ili naknadu plaće na teret poslodavca, bila zaposlena sa punim radnim vremenom (tj. za 40-satni rad tijekom tjedna), prosječna bruto plaća za srpanj iznosila bi 2.753 eura. U tom slučaju, četvrtina zaposlenih bi primala bruto plaću nižu od 1.831 eura, polovina bruto plaću nižu od 2.340 eura, a 64,4% bruto plaću nižu od prosjeka. S druge strane, desetina zaposlenih bi primala bruto plaću veću od 4.279 eura, a postotak najbolje plaćenih zaposlenih bruto plaću veću od 8.271 eura.

Crna Gora

U Crnoj Gori prosječna neto zarada u srpnju ove godine, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, iznosila je 1.037 eura. U odnosu na mjesec ranije bila je veća sa simboličnh 1 euro. Istovremeno, potrošačke cijene su, piše investitor.me, porasle 0,8 posto, zbog čega je kupovna moć prosječne plaće realno smanjena 0,7 posto.

U usporedbi sa srpnjem 2025. godine, prosječna neto plaća u Crnoj Gori porasla je za 2,3 posto ili 23 eura.

Najveća prosječna neto zarada u srpnju zabilježena je u financijskim djelatnostima i osiguranju (1.683 eura). Prosječna neto zarada u poslovima snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija iznosila je 1.484 eura, informiranja i komunikacija 1.313 eura, poslovanja nekretninama 1.230 eura, dok su najniže prosječne plaće registrirane u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (873 eura).

Kako prenosi investitor.me, razlika između sektora sa najvećom i najmanjom prosječnom plaćom dostigla je 810 eura. Prosječna zarada u financijama bila je gotovo 93 odsto veća nego u administrativnim i pomoćnim uslugama. Nominalne zarade su u srpnju porasle u 16 od 19 sektora, ali ni u jednom rast nije bio dovoljno veliki da nadmaši rast cijena, odnosno mjesečnu inflaciju od 0,8 posto.

Srbija

Republički zavod za statistiku Srbije još uvijek nije objavio podatke za srpanj, te su za potpuniju sliku zarade u regiji uzeti posljednji podaci od lipnja, gdje je prosječna zarada u bruto iznosu iznosila 166.123 dinara (1.417 eura). Prosječna neto plaća iznosila je 120.401 dinar (1.028 eura).

Rast bruto zarade u razdoblju siječanj – lipanj 2026. godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio je 11,3% nominalno, odnosno 8,2% realno, dok je prosječna neto zarada veća za 11,5% nominalno, odnosno za 8,4% realno.

U usporedbi sa istim mjesecom prethodne godine, prosječna bruto zarada za lipanj 2026. godine nominalno je veća 12,3%, a realno za 9,3%, dok je prosječna neto zarada nominalno veća za 12,4%, odnosno za 9,4% realno, piše Forbs.

Hrvatska

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj u srpnju je iznosila 1.540 eura, te je u odnosu na mjesec ranije nominalno manja za jedan posto, a realno, uzevši u obzir inflaciju, za 0,8 posto.

Kako je prenio Forbes Hrvatska, u odnosu na srpanj prošle godine, prosječna isplaćena neto plaća je nominalno bila veća za 7,2 posto, a realno za 3,2 posto.

Najveća prosječna plaća ovog srpnja isplaćna je u djelatnosti avio-prijevoza (2.398 eura), a najniža (1.005 eura) u djelatnosti proizvodnje odjeće.

Objava Bh. građani primaju najniže plaće u regiji. Slovenija i dalje na prvom mjestu pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

“Taj nevjerojatni podatak potvrđuje da među Europljanima vlada veliko zanimanje za buduće euronovčanice. Uključivanje građana u postupak redizajniranja važan je korak u pripremi sljedeće serije novčanica”, rekla je predsjednica ESB-a Christine Lagarde u priopćenju koje prenosi HNB.

U anketi je sudjelovalo 2.6 posto stanovništva europodručja. Zabilježen je velik interes u svim dobnim skupinama, uključujući mlađe naraštaje, a dvije trećine ispitanika bilo je mlađe od 35 godina. Kako bi rezultati ankete bili reprezentativni za stanovništvo europodručja, podaci će se analizirati standardnim statističkim metodama.

Anketa se provodila od 23. srpnja do 21. rujna 2026., a cilj je bio prikupiti mišljenja građana o deset prijedloga dizajna u užem izboru. Prijedlozi se temelje na temama Europska kultura i Rijeke i ptice. Zasebna anketa, koju je neovisno poduzeće za istraživanja provelo na reprezentativnom uzorku građana europodručja s istim pitanjima, trenutačno se privodi kraju.

Konačna odluka očekuje se krajem godine

Pri donošenju odluke o konačnom rješenju za dizajn budućih euronovčanica, koja se očekuje krajem 2026., Upravno vijeće ESB-a uzet će u obzir rezultate obiju anketa, preporuke neovisnog Ocjenjivačkog suda natječaja za dizajn i tehničku procjenu.

ESB u ovoj fazi neće objaviti rezultate za pojedinačne prijedloge dizajna. Nakon donošenja odluke objavit će detaljno izvješće o anketama, s povratnim informacijama o svakom prijedlogu i rezultatima iz različitih država. Nakon odluke Upravnog vijeća odabrano rješenje dodatno će se prilagoditi i doraditi kako bi se na temelju njega izradile stvarne novčanice.

Nove euronovčanice imat će poboljšana zaštitna obilježja te će biti pristupačnije i održivije. Njihovo postupno puštanje u optjecaj očekuje se početkom 2030-ih. Postojeće euronovčanice i dalje će vrijediti te će ostati u optjecaju s novom serijom.

Objava Novčanice Eura dobivaju novi izgled pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Europski parlament odobrio je veliku carinsku reformu koja uvodi novu naknadu za obradu paketa iz trećih zemalja i znatno stroža pravila za internetske platforme, izvijestila je putem priopćenja Europska komisija.

Važno je naglasiti da nova naknada nije isto što i carina od tri eura koja se od srpnja već primjenjuje na pošiljke male vrijednosti. Riječ je o zasebnoj administrativnoj naknadi za obradu paketa, čiji će točan iznos tek odrediti Europska komisija. Tijekom pregovora spominjao se iznos od dva eura.

Države članice trebale bi je početi naplaćivati najkasnije 1. studenoga 2026. godine.

Svrha nove naknade je pokriti sve veće troškove carinskih službi, koje su posljednjih godina zatrpane milijardama malih paketa naručenih preko platformi poput Sheina i Temua.

Prema podacima Europske komisije, samo je tijekom 2025. u EU stiglo 5,9 milijardi artikala male vrijednosti poslanih izravno potrošačima, a oko 90 posto tih proizvoda potjecalo je iz Kine.

Platforme poput Sheina i Temua postaju uvoznici

Jedna od najvažnijih promjena jest to da će platforme i internetski trgovci koji robu izvan EU-a šalju izravno europskim kupcima ubuduće imati znatno veću odgovornost.

Takve platforme smatrat će se uvoznicima. To znači da će carinskim službama morati dostavljati potrebne podatke, podmirivati ili jamčiti za carinska i druga propisana davanja te osigurati da proizvodi koje prodaju zadovoljavaju pravila EU-a.

Podatke o prodaji morat će prijavljivati odmah nakon transakcije, što bi carinskim tijelima trebalo omogućiti da procijene rizik i prije nego što roba stigne na granicu Unije.

Time se dio odgovornosti koji je dosad padao na pojedinačne kupce prebacuje na platforme i trgovce.

Kako bi se spriječilo izbjegavanje obveza preko fiktivnih tvrtki, platforme će morati imati sjedište u EU-u ili ih mora zastupati pravni subjekt iz Unije sa statusom ovlaštenog ili pouzdanog gospodarskog subjekta.

Nova naknada odvojena je od carine od 3 eura

Naknada za obradu naplaćivat će se za svaki artikl kupljen u internetskoj trgovini izvan EU-a i poslan izravno potrošaču.

Njezin iznos odredit će Europska komisija prema minimalnim troškovima koje carinske službe imaju prilikom obrade robe. U izračun će ulaziti troškovi informatičkih sustava, osoblja, provjere podataka, analize rizika i inspekcija.

Iznos će se potom preispitivati svake dvije godine.

Naknadu bi trebao plaćati isti subjekt koji je odgovoran za ostala carinska davanja za paket. Namjera zakonodavca je da se spriječi automatsko prebacivanje tog troška izravno na kupce.

Reforma predviđa i nižu naknadu za određene pošiljke koje se u EU uvoze u većim, objedinjenim količinama, primjerice preko skladišta unutar Unije.

Time se platforme i trgovce želi potaknuti da robu ne šalju pojedinačno iz trećih zemalja za svakog kupca, nego da koriste skladišta unutar EU-a.

Takve pošiljke carinskim je službama jednostavnije kontrolirati i obraditi.

Kazne do 6 posto vrijednosti uvezene robe

Tvrtkama koje sustavno krše europska pravila prijetit će novčane kazne.

Kazne bi trebale iznositi između jedan i šest posto ukupne vrijednosti robe koju je tvrtka uvezla u EU tijekom prethodnih 12 mjeseci.

Carinske službe moći će im privremeno ili trajno oduzeti status pouzdanog gospodarskog subjekta te ih označiti kao visokorizične.

Velika digitalizacija carinskog sustava

Reformom se uspostavlja i središnji europski carinski podatkovni sustav, EU Data Hub.

Cilj je objediniti podatke koji su danas raspoređeni u više od stotinu različitih nacionalnih IT sustava.

Objava Stiže nova naknada za pošiljke sa Temua i Sheina pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Na sajmu će se predstaviti brojni izlagači iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, a međunarodni karakter manifestaciji dat će i izlagači iz Hrvatske, Srbije i Turske.

Posjetitelji će imati priliku upoznati različite proizvode i usluge, pronaći nove poslovne kontakte, upoznati domaće obrtnike i poduzetnike te uživati u sadržajima koji su pripremljeni tijekom sva tri dana sajma.

Sajam će biti svečano otvoren u četvrtak, 17. rujna, čime će započeti trodnevni program Obrt Expo SB 26.

Nakon otvorenja, posjetitelje očekuje i zanimljivo predavanje koje povezuje poduzetništvo, zdravlje i kvalitetu života. Od 15:30 sati održat će se predavanje „Fitness kao životni stil – više od treninga“, koje će održati Mirza Adžemović, Master Coach. Predavanje je namijenjeno svima koji žele saznati kako fizička aktivnost može postati dio svakodnevnog života, a ne samo povremena obaveza.

Petak, 18. rujna, donosi posebno zanimljiv program za poslovnu publiku, ali i za sve posjetitelje koji vole dobru hranu.

Od 12:00 sati bit će održano predavanje na temu „Pravo intelektualnog vlasništva u poslovnoj praksi“, koje će održati dr. iur. Harun Lozo. Riječ je o temi koja je posebno važna obrtnicima, poduzetnicima i svima koji u svom poslovanju stvaraju, koriste ili štite vlastite proizvode, znakove, ideje i druga prava intelektualnog vlasništva.

Poseban dio petka bit će posvećen i srednjim školama i mladima. Učenici srednjih kuharskih škola predstavit će svoje kulinarsko znanje i umijeće kroz pripremu hrane za posjetitelje. Pod pokroviteljstvom Podravke i Megglea, mladi kuhari pripremat će palačinke i različite vrste tjestenine, a posjetitelji će imati priliku kušati ono što su učenici pripremili.

Ovaj sadržaj posebno će pokazati koliko je važno povezivati obrazovanje, obrtništvo i gospodarstvo te mladima omogućiti da svoje znanje predstave izvan školskih klupa.

Treći dan sajma, subota 19. rujna, donosi posebno opuštenu atmosferu i sadržaje namijenjene svim generacijama.

Posjetitelje očekuje zabavni program uz tamburaše, a najmlađi će uživati u gumenom gradu, sladoledu i druženju s maskotama.

Posebno uzbuđenje očekuje se u subotu kada će biti održano i izvlačenje nagradne igre, uz vrijedne nagrade koje će dodatno uljepšati završnicu ovogodišnjeg sajma.

Kako bi posjetiteljima dolazak na sajam bio što jednostavniji i zanimljiviji, tijekom sva tri dana sajma bit će organiziran i vlakić koji će prevoziti posjetitelje od centra Travnika do Pirote i natrag. Vlakić će voziti svaki dan od 10:00 do 18:00 sati, čime će posjetitelji moći jednostavno doći do sajma i bez brige uživati u bogatom programu.

Obrt Expo SB 26 nije samo mjesto na kojem se predstavljaju proizvodi i usluge. To je mjesto susreta ljudi, ideja, poslovnih prilika i dobre energije. Od poslovnih kontakata i zanimljivih predavanja, preko predstavljanja različitih obrtničkih i poduzetničkih djelatnosti, do kulinarskih prezentacija, nagrada i zabave za cijelu obitelj – ovogodišnji program osmišljen je tako da svatko pronađe razlog za posjet.

Organizatori pozivaju obrtnike, poduzetnike, poslovne partnere, građane Travnika i okolnih mjesta, kao i sve goste iz Bosne i Hercegovine i regije, da od 17. do 19. rujna posjete PSKC Pirota i budu dio Međunarodnog sajma Obrt Expo SB 26.

Ulaz na sajam je slobodan.

Objava Obrt Expo SB 26 donosi tri dana bogatog programa pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Oni su na sastanku održanom u četvrtak iskazali interes da se glamočki krumpir nađe na njihovim policama, potvrdio je za “Nezavisne novine” Šolak. Kako je rekao, tom prilikom su razgovarali o tržištu za glamočki krumpir koji ima oznaku zaštićeno zemljopisno podrijetlo.

“Oni su najavili da prve linije otvaraju u ožujku 2027. godine te da su sada na terenu i tragaju za potencijalnim partnerima. Razgovarali smo, okvirno, i o količinama, planovima, te smo bili i na terenu”, ispričao je Šolak.

Šolak je naveo da su predstavnike Lidla pozvali da dođu i kad ogled bude vađen, vjerojatno krajem rujna, a da bi tom prilikom i oni mogli izložiti njihov poslovni plan, ideje itd.

“Usuglasili smo se da je potrebno tragati za manjim, standardnim pakovanjima. Prijedlog sa naše strane je bio da se razgovara eventualno o ugovorenoj proizvodnji za njihove lance. Mislim da smo se razumjeli, da je prepoznat međusobni interesu, ali svakako će se znati više o svemu u narednom periodu”, kazao je on.

Pojasnio je da ove godine ne očekuje da sve bude riješeno i dogovoreno, jer će ovogodišnji krumpir već imati svoje tržište.

“Tako da nije realno očekivati da pravimo dogovor o snabdijevanju u ožujku, jer do tada je daleko. Sve zavisi od toga kako se oni postave, tj. ozbiljni su, traže žiralu, papire, ugovorne termine, dinamiku isporuke u centralno Lidlovo skladište kod Sarajeva, što je sasvim realno”, istakao je Šolak.

Prema njegovim riječima, on im je prenio informacije da su prošle godina imali na otprilike 76 hektara oko 2.000 tona krumpira.

Prema dosadašnjim informacijama, Lidl je ušao u završnu fazu priprema za početak poslovanja u BiH, ali iako iz kompanije još nema službene objave o datumu početka rada, do sada primljeni radnici na rukovodećim pozicijama već počinju s obukama, prenio je Biznisinfo.

Objava Poznato kada Lidl počinje s radom u BiH pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Ovogodišnji forum fokusiran je na teme od strateškog značaja za budućnost Bosne i Hercegovine: energetsku neovisnost, vanjskotrgovinsku stabilnost, modernu poslovnu komunikaciju i razvoj osobnog vodstva.

Uoči službenog otvaranja, predsjednik Organizacijskog odbora i urednik portala Centralna.ba, Ivica Džambas, istaknuo je kako forum iz godine u godinu podiže ljestvicu u kvaliteti i relevantnosti tema:

„Centralna Business Forum nastao je iz jasne potrebe da Središnja Bosna dobije prepoznatljivu platformu na kojoj se susreću poduzetnički sektor, struka i donositelji odluka. Četvrto izdanje donosi izuzetno važne teme, u prvom redu pitanje energetske sigurnosti i realizacije projekta Južne plinske interkonekcije, što je pitanje opstanka i konkurentnosti naše privrede. Izuzetno smo ponosni što u Vitezu okupljamo vrhunske predavače i paneliste, uključujući dr. sc. Vjekoslava Vukovića i jedno od najcjenjenijih medijskih imena u regiji, Andriju Jarka. Naš cilj je poslati jasnu poruku stabilnosti, investicijskog potencijala i zajedništva.“ 

PROGRAM FORUMA

Prvi dan: Utorak, 08. rujna 2026.

• 12:00 – 13:00 | Registracija sudionika i prijem gostiju
• 13:00 | Službeno otvaranje Foruma
• Uvodno predavanje:„Vanjskotrgovinska razmjena BiH – energetski značaj za SBK“
  • Predavač: dr. sc. Vjekoslav Vuković, Vanjskotrgovinska komora BiH (VTK BiH)

• Panel rasprava:„Značaj Južne plinske interkonekcije za FBiH i SBK!“
  • Panelisti:
    • Marinko Čavara, Parlamentarna skupština BiH
    • Mirza Ustamujić, generalni direktor Energoinvesta
    • Tahir Lendo, premijer Vlade Kantona Središnja Bosna (KSB)
    • Kemal Čolak, Udruženje poslodavaca KSB
  • Moderator: Ivan Katavić

Drugi dan: Srijeda, 09. rujna 2026.

• 12:00 – 12:30 | Stručno predavanje: „Javni nastup u poslovnom okruženju“
  • Predavačica: Amra Livnjak, Ministarstvo gospodarstva KSB
• 12:30 – 14:30 | Posebno predavanje: „Slijedi svoj poziv!“
  • Gost predavač: Andrija Jarak, proslavljeni istraživački novinar i urednik

Pokrovitelji 4.Centralna Business foruma su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kao generalni pokrovitelj, Vlada FBIH, Vlada KSB, Ured za Hrvate izvan RH, Predsjednica FBIH i općina Vitez.   

Objava Vitez ponovno poslovno središte regije: Danas i sutra 4. Centralna Business Forum  pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.