Pod utjecajem polja visokog zračnog tlaka, pred nama su dva pretežno sunčana dana u kojima će mnogi moći uživati u pravim čarima miholjskog ljeta. Ipak, meteorolozi upozoravaju da stabilno razdoblje broji svoje posljednje dane.

Subotnje jutro započelo je razmjerno svježe, a po kotlinama u Bosni te uz riječne tokove moguća je kratkotrajna jutarnja magla. Minimalne jutarnje temperature zraka kretat će se uglavnom od 4 do 8 °C, dok će na jugu Hercegovine biti znatno toplije, s temperaturama između 12 i 16 °C.

Tijekom dana u cijeloj zemlji prevladavat će sunčano i ugodno vrijeme uz slab do umjeren istočni i sjeveroistočni vjetar. Najviša dnevna temperatura zraka iznosit će između 21 i 26 °C, dok će na samom jugu zemlje lokalno dosezati i do 30 °C.

Slična meteorološka slika očekuje nas i u nedjelju. Nakon svježeg jutra s ponegdje niskom naoblakom i maglom u unutrašnjosti, dan ponuditi obilje sunčanih sati. Vjetar će dodatno oslabjeti.

Jutarnje temperature zadržat će se u rasponu od 4 do 8 °C u Bosni, odnosno do 16 °C u Hercegovini. Poslijepodnevne temperature ponovno će dostizati ugodnih 21 do 26 °C na većini područja, pružajući savršene uvjete za izlete i šetnje u prirodi.

Kada stiže promjena vremena?

Iako će se razmjerno toplo i stabilno vrijeme zadržati još početkom idućeg tjedna, prema srednjoročnim prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda i meteorološkim modelima, preokret nastupa u drugom dijelu tjedna.

Već od srijede (7. listopada) očekuje se slabljenje anticiklone uz postupno povećanje naoblake. Glavni val promjene i osjetno zahlađenje stižu u razdoblju od četvrtka (8. listopada) do petka (9. listopada), kada nas očekuju obilnije kiše, povremeni pljuskovi i pad dnevnoga prosjeka za 5 do 8 stupnjeva. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti tada će se spustiti na skromnih 12 do 17 °C.

Objava Još par dana uživajte u Miholjskom ljetu pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

U tom razdoblju političkim subjektima zabranjeno je sudjelovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.

Također, danas u sedam sati počela je zabrana objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnijenja u vezi s glasanjem i izborima.

U nedjelju će biračka mjesta biti otvorena od sedam do 19 sati. Samo uz pokazivanje jednog od važećih bh. identifikacijskih dokumenata (osobna iskaznica, vozačka dozvola, pasoš) na biračkom mjestu birač može ostvariti biračko pravo. Tajnost glasanja je osigurana.

Izbori se provode za slјedeće razine vlasti:
– Predsjedništvo Bosne i Hercegovine,
– Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine,
– Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine,
– Predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske,
– Narodnu skupštinu Republike Srpske i
– skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ukupno se na izborima bira 518 nositelja mandata među 7.028 ovjerenih kandidata. Broj birača u Bosni i Hercegovini upisanih u Središnji birački spisak za Opće izbore 2026. godine sa stanjem na dan 20. 08. 2026. godine u 24:00 sata je 3.408.517.

Izvan Bosne i Hercegovine registrirano je da glasa 48.078 birača, od čega putem pošte 45.457 birača i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima 2.621 birač.

Ukupno je u Bosni i Hercegovini formirano 5.569 biračkih mjesta (neka biračka mjesta su pridružena), među kojima 5.121 redovno biračko mjesto i 385 mobilnih timova.

Glasat će se i u 20 diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u 13 država. Središnje izborno povjerenstvo BiH je, u skladu s Izbornim zakonom BiH, donijelo Odluku o utvrđivanju sticanja tehničkih uvjeta za primjenu specifičnih izbornih tehnologija u izbornom procesu za Opće izbore 2026. godine, kojom se utvrđuje da su stečeni potrebni tehnički uvjeti za primjenu specifičnih izbornih tehnologija u izbornom procesu za Opće izbore 2026. godine u Bosni i Hercegovini.

Ovo su prvi izbori u Bosni i Hercegovini koji će biti provedeni uz upotrebu biometrijske identifikacije birača i skenera glasačkih listića te uz brzu transmisiju izbornih rezultata.

Središnje izborno povjerenstvo BiH još jednom poziva birače da se informiraju o lokaciji svog biračkog mjesta, kandidatima i procedurama glasanja.

Ovjerene kandidatske liste i videouputstva za glasanje (za FBiH, RS i Brčko Distrikt), kao i edukacijski materijali za izbornu administraciju dostupni su na početnoj stranici www.izbori.ba.

Kada su u pitanju akreditirani izborni posmatrači, Središnje izborno povjerenstvo BiH do sada je akreditiralo 2.432 posmatrača, od čega 1.557 udruženja građana, 756 međunarodnih izbornih posmatrača i 119 izbornih posmatrača političkih stranaka. Prema do sada prikupljenim informacijama, općinske/gradske izborne komisije akreditirale su oko 25.000 posmatrača političkih subjekata.
Procjene su da će ukupno biti oko 30 tisuća posmatrača.

“Središnje izborno povjerenstvo BiH poziva sve sudionike u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini da u fer i poštenoj atmosferi provedemo izbore u nedjelјu 4. listopada”, priopćeno je.

Objava Izborna šutnja počinje u subotu u 7 sati pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Tijekom 2025. godine na cestama u Bosni i Hercegovini poginulo je 288 ljudi, 1810 je teško, a 9726 lakše ozlijeđeno. Broj poginulih povećan je za gotovo 30 posto u odnosu na godinu ranije.

– Cijenu reforme možemo izračunati u markama. Cijenu izgubljenog života ne možemo. BiH ima ozbiljan problem sa stradanjem u prometu i zato jačanje standarda edukacije vozača mora biti jedan od temelja sigurnosti na cestama. Više kvalitetne teorijske i praktične obuke znači bolje pripremljene vozače i, što je najvažnije, veću šansu da sačuvamo ljudske živote – kazao je Forto.

Novim pravilima povećava se opseg teorijske i praktične obuke kandidata te podižu standardi za rad autoškola i vozila koja se koriste za obuku. Za B kategoriju broj sati praktične obuke povećava se za pet, pri čemu se prvih pet sati obvezno obavlja na poligonu. Istodobno se podižu standardi za instruktore vožnje i druge licencirane osobe koje sudjeluju u osposobljavanju i ispitivanju kandidata.

Nova pravila počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2028. godine, čime je ostavljeno razdoblje za prilagodbu sustava. Ministarstvo je tijekom pripreme novih pravila surađivalo i s Asocijacijom autoškola u BiH, koja je pokazala razumijevanje za potrebu podizanja standarda i konstruktivan pristup razgovorima o tome kako unaprijediti kvalitetu obuke budućih vozača.

Ministarstvo je o planiranim izmjenama razgovaralo i s predstavnicima autoškola, uključujući i Udrugu autoškola Sarajevskog kantona. Nakon sastanka Udruzi su dostavljeni prijedlozi pravilnika, na koje Ministarstvo do danas nije zaprimilo komentare ili sugestije.

Ministarstvo ne odlučuje o cijeni, a autoškole cijene obuke formiraju u skladu sa svojim troškovima poslovanja, zbog čega su ih, primjerice, povećavale i prije donošenja novih pravila. Tako su u ožujku ove godine poskupljenja obrazlagana rastom troškova vozila, goriva, održavanja, doprinosa i rada instruktora.

– Ministarstvo ne određuje cijene autoškola. Naš posao je da postavljamo standarde koji će značiti kvalitetniju obuku i sigurnije vozače. O cijeni i načinu provedbe treba razgovarati, ali standarde ne treba spuštati zbog straha od poskupljenja. U ovoj reformi najvažnije pitanje nije koliko će koštati vozački ispit, nego koliko života možemo sačuvati – zaključio je Forto, priopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

Objava “Cilj je sačuvati živote”: Forto najavio strože standarde i više sati obuke za buduće vozače pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Elektronski potpis za građane je besplatan, a trenutačno je elektronskim putem moguće podnijeti 15 obrazaca.

Nova elektronska usluga predstavljena je na konferenciji IDDEEA-e i Porezne uprave Federacije BiH, a o njenoj primjeni govorili su direktor IDDEEA-e Almir Badnjević, zamjenik direktora Porezne uprave FBiH Slobodan Vukoja i premijer Federacije BiH. Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević kazao je da je Agencija prije gotovo dvije godine omogućila građanima BiH aktiviranje digitalnog identiteta, odnosno kvalificiranog elektronskog potpisa.

Samo u Federaciji BiH, kako je naveo, postoji više od 40 ERA ureda, među kojima su uredi u općinama, gradovima i samoj Agenciji, gdje građani mogu aktivirati digitalni identitet. Procedura, prema njegovim riječima, traje između tri i pet minuta, a potrebno ju je obaviti jednom u pet godina.

Badnjević očekuje da će u narednom razdoblju sve veći broj institucija na općinskom, kantonalnom, entitetskom i državnom nivou razvijati elektronske usluge koje će biti integrirane s digitalnim identitetom IDDEEA-e.

“Građani više neće morati da idu po neke obrasce, neće morati da popunjavaju ručno te obrasce, neće morati da čekaju u redovima i neće morati da onda dolaze ponovno da bi preuzeli taj neki dokument”, kazao je Badnjević.

Kada je riječ o novoj usluzi Porezne uprave FBiH, pojasnio je da fizička lica koja podnose porezne prijave sada taj postupak mogu završiti od kuće.

“Dakle, ne morate nigdje da idete, kroz par minuta možete da popunite sve što trebate, digitalno se predstavite, aplicirate, pošaljete i ne gubite vrijeme”, rekao je Badnjević.

Ocijenio je da je riječ o izuzetno važnom koraku te najavio da očekuje razvoj brojnih drugih elektronskih servisa kojima bi građanima trebalo biti olakšano obavljanje administrativnih poslova.

Objava Porezne prijave od danas moguće je podnijeti od kuće pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Na požarištu su vatrogasci bili angažirani od 10 do 18 sati, dok je helikopter Oružanih snaga BiH od 15.20 do 16.15 sati izveo 11 izbačaja vode.

Prema informacijama OCCZ-a HNK, požarište je i dalje aktivno, a na terenu su zaostali panjevi koji se odronjavanjem šire na neopožarenu površinu. Požar se širi i podzemnim žilama koje nisu vidljive okom, zbog čega su vatrogasci i dalje angažirani na njegovu gašenju.

Na području Jablanice istoga dana evidentirana su još dva požara trave i niskog raslinja. Od 10.35 do 11 sati gorjelo je na Jeličkom polju, a od 15.40 do 16.20 sati na Palića bari.

U Mostaru je od 10.40 do 11.45 sati gorjela trava i nisko raslinje u Kuti Livču, dok je od 15.15 do 18.25 sati gorjela trava i nisko raslinje na Gorancima.

Na području Čapljine zabilježeno je više intervencija. Od 12.05 do 13 sati gorjela je trava i raslinje u Gabela Polju, od 12.45 do 13.13 sati smeće u Tasovčićima, a od 17.05 do 17.21 sati trava također u Tasovčićima. U Šurmancima je od 17.10 do 17.45 sati gorjela trava i smeće, dok je od 17.35 do 18.30 sati gorjela trava na nasipu u Višićima. Od 18.30 do 18.45 sati gorio je biljni otpad u Čeljevu.

Na području Čitluka od 15.15 do 17.45 sati gorjela je trava i nisko raslinje na Basagi u Potpolju. Od 18.40 do 20.30 sati gorjeli su smeće i šuma u Gradnićima, dok je od 21.10 do 22.45 sati gorjela trava i nisko raslinje u Miletini.

U Stocu je od 12 do 13.30 sati gorjela trava i smeće na lokaciji Prenj-Strajnik.

Na području Prozor-Rame od 13 do 15 sati gorjela je šuma i nisko raslinje u Kućanima. Požar je izbio na nepristupačnom terenu i nije ugrožavao stanovništvo, navodi se u priopćenju OCCZ-a HNŽ.

Objava Helikopteri i dalje gase požar na Cvrsnici pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, izvoz je u 2025. godini iznosio 16,97 milijardi KM (oko 8,68 milijardi eura), što je 5,6 posto više nego godinu prije. Uvoz je iznosio 29,95 milijardi KM (oko 15,32 milijarde eura), s rastom od 4,5 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 12,98 milijardi KM, odnosno oko 6,64 milijarde eura.

Od zemalja u regiji, Srbija ima najbolji omjer. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, izvoz je prošle godine dosegao 33,07 milijardi eura, uz rast od 8,4 posto, a uvoz 41,86 milijardi eura, uz rast od 7,2 posto. Izvoz je pokrio 79 posto uvoza, a deficit je iznosio 8,79 milijardi eura, piše Klix.ba.

Sjeverna Makedonija izvezla je robu u vrijednosti od 8,01 milijarde eura, a uvezla 11,55 milijardi eura. Pokrivenost je bila 69,4 posto.

Hrvatska, članica EU, ima najveći deficit u regiji u apsolutnom iznosu. Prema konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz je u 2025. iznosio 25,24 milijarde eura, a uvoz 45,23 milijarde eura. Deficit je dosegao 20 milijardi eura, šest posto više nego godinu prije, a pokrivenost je bila 55,8 posto, gotovo ista kao u Bosni i Hercegovini.

Hrvatska, kao i Crna Gora, veliki dio robnog deficita nadoknađuje prihodima od turizma, koji nisu uključeni u robnu razmjenu. Bosna i Hercegovina je najvažnije hrvatsko tržište izvan Europske unije, s udjelom od oko 11 posto u ukupnom izvozu.

Crna Gora ima najgori omjer u regiji. Prema podacima Monstata, izvoz je prošle godine pao za sedam posto, na 572,3 milijuna eura, dok je uvoz porastao za 9,3 posto, na 4,46 milijardi eura. Pokrivenost je pala na 12,8 posto, s 15,1 posto godinu ranije.

Bosna i Hercegovina je drugo najvažnije izvozno tržište Crne Gore, nakon Srbije. Međutim, Crna Gora ima deficit od 195,9 milijuna eura u trgovini s Bosnom i Hercegovinom, jer je u Bosnu i Hercegovinu izvezla robu u vrijednosti od 57 milijuna eura, a odatle uvezla 252,9 milijuna eura.

U Albaniji je, prema podacima INSTAT-a, izvoz pao za 6,1 posto, a uvoz za 0,8 posto, pa je pokrivenost iznosila 39 posto.

Najnoviji podaci za Bosnu i Hercegovinu pokazuju da je izvoz od siječnja do kolovoza ove godine iznosio 11,8 milijardi KM, šest posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Uvoz je porastao za 7,5 posto, na 21,13 milijardi KM, pa je pokrivenost pala na 55,8 posto.

Izvoz u Europsku uniju porastao je za 10,2 posto, dok je izvoz u zemlje CEFTA-e smanjen za 3,8 posto.

Objava BiH po važnom ekonomskom pokazatelju bolja od Hrvatske, Albanije i Crne Gore pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Godišnja podrška za rad pet sigurnih kuća povećana je s približno 250.000 KM na milijun KM. Sredstva se koriste za osiguravanje smještaja i osnovnih životnih potreba, ali i za psihosocijalnu podršku ženama i djeci koji su preživjeli nasilje, pomoć pri ostvarivanju prava te podršku u postupcima pred institucijama.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kazao je da osoba koja zatraži pomoć ne bi trebala biti zabrinuta zbog toga da li sustav ima dovoljno novca da joj osigura zaštitu.

“Žena koja zatraži pomoć ne smije razmišljati ima li sigurna kuća dovoljno novca da je primi i tko će platiti stručnu osobu koja će biti uz nju i njenu djecu. To mora biti odgovornost sistema”, poručio je Delić.

Pored namjenskog transfera za provedbu zakona o zaštiti od nasilja, organizacije koje vode sigurne kuće mogu aplicirati i na druge programe Ministarstva, uključujući transfere za podršku vaninstitucionalnim oblicima brige i zaštite, sufinanciranje rada, programa i projekata iz oblasti socijalne zaštite, kao i sredstva iz prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću.

Podržana izgradnja prve sigurne kuće u ZHK

Federalno ministarstvo podržalo je i uspostavljanje prve sigurne kuće u Zapadnohercegovačkom kantonu, u Ljubuškom.

Za njenu izgradnju je 2024. godine izdvojeno 500.000 KM, dok je kroz novi program u 2026. godini osigurano dodatnih 500.000 KM za opremanje objekta.

Projekt se provodi u suradnji s Gradom Ljubuškim i Centrom za socijalni rad Ljubuški.

Na ovaj način proširuje se mreža zaštite za žrtve nasilja u dijelu Federacije BiH u kojem ranije nije postojala sigurna kuća.

Prvi put 100.000 KM za SOS telefon

Jedna od novina je i federalno proračunsko financiranje SOS telefona 1265, namijenjenog žrtvama nasilja u obitelji i nasilja prema ženama.

Linija je dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, a u proračunu Federacije BiH za 2026. godinu prvi put je osigurano 100.000 KM za njeno funkcioniranje.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donijelo je i Pravilnik o funkcioniranju SOS telefonske linije. Dokument uređuje rad operatera, pružanje stručne podrške, zaštitu privatnosti, procjenu rizika, evidentiranje poziva i suradnju s policijom, centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama i sigurnim kućama.

Cilj je da osoba koja pozove SOS telefon dobije podršku i jasne informacije o narednim koracima, posebno u situacijama kada je potrebna hitna zaštita.

Uvedeni jedinstveni standardi za sigurne kuće

Novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama u Federaciji BiH donio je i obavezu detaljnijeg uređenja rada sigurnih kuća.

Federalni ministar rada i socijalne politike donio je Pravilnik o minimalnim standardima, postupku ocjene ispunjenosti i reviziji ispunjenosti minimalnih standarda za rad sigurnih kuća u Federaciji BiH.

Pravilnikom se prvi put na jedinstven način uređuju organizacijski, kadrovski, prostorni, tehnički, sigurnosni i programski uvjeti koje sigurne kuće trebaju ispunjavati.

Uređena je i provjera ispunjenosti tih uvjeta, kao i njihova naknadna revizija, što bi trebalo omogućiti ujednačeniji nivo usluge u sigurnim kućama širom Federacije.

Završeni su i pravilnici koji uređuju Središnji registar sigurnih kuća, metodologiju za utvrđivanje cijene njihovih usluga te evidenciju zahtjeva i realiziranih smještaja.

Kako navode iz Ministarstva, riječ je o ukupno šest provedbenih akata iz nadležnosti resora rada i socijalne politike.

Fokus i na život nakon izlaska iz sigurne kuće

Podrška žrtvama nasilja, kako ističu iz Ministarstva, ne završava izlaskom iz sigurne kuće.

Žene nakon napuštanja sigurnog smještaja često moraju pronaći posao, riješiti stambeno pitanje, brinuti o djeci i ostvariti različita prava. Zbog toga su podržavane aktivnosti usmjerene na njihovo ekonomsko osnaživanje.

Kroz suradnju s organizacijama i partnerima provođene su aktivnosti koje ženama pomažu u sticanju novih vještina, pronalasku izvora prihoda i stvaranju uslova za samostalan život.

U okviru inicijative “Uz nju, za njenu slobodu” povezivani su javna podrška, solidarnost građana i konkretna pomoć ženama koje nakon izlaska iz sigurne kuće započinju novi život.

Kampanje protiv nasilja

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike svake godine provodilo je aktivnosti u okviru kampanje “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”, a sudjelovalo je i u kampanjama sigurnih kuća i drugih organizacija.

Kroz javne poruke, razgovore i događaje ukazivalo se na različite oblike nasilja, značaj prijavljivanja nasilja i mogućnosti zaštite.

Među podržanim aktivnostima bila je i Utrka solidarnosti “Uz nju, za njenu slobodu” u Zenici, čiji je cilj bio pružanje podrške ženama koje su preživjele nasilje i njihovo ekonomsko osnaživanje.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike navode da će naredni korak biti dovršavanje svih provedbenih akata novog zakona i osiguravanje njegove primjene u cijeloj Federaciji BiH.

Objava FBiH za sigurne kuće izdvaja čak milijun KM pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Kako je priopćeno, donesenim zaključkom dana je suglasnost da se povuče iznos od 6,2 milijuna KM i direktno prebaci na račun RMU Zenica za isplate neto plaća rudara za svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz i rujan 2026. godine i dio operativnih troškova vezanih za izvlačenje opreme mehaniziranog širokog čela iz jame Raspotočje.

Iz Vlade FBiH navode da je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u 2025. i 2026. godini putem donesenih subvencija javnim poduzećima za provođenje pravedne tranzicije i poremećaja na tržištu izvršilo isplatu plaća u 2025. i 2026. godini te osiguralo dio sredstava za nabavku repromaterijala za zatvaranje RMU Zenica.

Ističe se i da su 29. siječnja 2026. godine Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Bosna i Hercegovina zaključili Sporazum o zajmu za financiranje Projekta pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u BiH, a 24. veljače 2026. godine je zaključen Projektni sporazum između IBRD-a i Federacije BiH.

Ovim sporazumom su definirani i uvjeti za retroaktivno povlačenje sredstava, a u okviru predviđenih kategorija je prihvatljiv rashod za plaće i operativne troškove.

Obrazloženo je da je ovo neophodno kako bi se nastavili radovi na izvlačenju opreme iz RMU Zenica. U obrazloženju se podsjeća da u ovom rudniku nema proizvodnih djelatnosti, jer se nalazi u zatvaranju i sam ne može osigurati isplatu ovih plaća, te da bi se realizacijom ovog zaključka ponovo nastavili radovi na izvlačenju opreme širokog čela, a što je u skladu sa Dopunskim rudarskim projektom izvlačenja opreme i zatvaranje jame Raspotočje RMU Zenica.

Objava Za plaće rudara iz RMU Zenica izdvojeno 6,2 milijuna KM pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Iz Veleposlanstva SAD-a proiopćeno je da je pomoć financirao Ured za borbu protiv terorizma američkog State Departmenta, dok je realizirana putem Međunarodnog programa pomoći u obuci za kriminalističke istrage – ICITAP-a.

Istaknuto je da će ova podrška dodatno ojačati partnerstvo SAD-a i Bosne i Hercegovine u borbi protiv transnacionalnog kriminala i terorizma te u odgovoru na sigurnosne prijetnje na granici.

Granična policija BiH tako dobiva dodatni kapacitet za nadzor bh. teritorijalnih voda i djelovanje na jedinom izlazu Bosne i Hercegovine na Jadransko more.

ICITAP djeluje u okviru Kaznenog odjela američkog Ministarstva pravde i pruža pomoć partnerskim državama u jačanju policijskih i sigurnosnih kapaciteta, uključujući oblast granične i pomorske sigurnosti.

Sjedinjene Američke Države godinama pružaju podršku Graničnoj policiji BiH kroz opremu, stručne obuke i razvoj policijskih kapaciteta.

Objava Granična policija BiH dobila obnovljeno patrolno plovilo za nadzor granice u Neumu pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Do kraja tjedna očekuju nas idealni jesenji dani uz svježa, prohladna i sve češće maglovita jutra, te ugodne dnevne temperature.

U četvrtak 1.10.2026. u Bosni i Hercegovini sunčano. U jutarnjim satima lokalno po kotlinama u Bosni će biti magle. Vjetar je slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 9°C, na jugu od 13 do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 26°C, na jugu do 29°C.

U petak također sunčano. Vjetar je slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 8°C, na jugu od 13 do 17°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 26°C, na jugu do 29°C.

I vikend će biti ispunjen suncem i ugodnim temperaturama, idealan za boravak na otvorenom. Najviša dnevna temperatura zraka kretat će se uglavnom između 21 i 26°C, na jugu do 28°C.

Uz stabilnije vremenske prilike i više sunčanih sati, meteoropati i kronični bolesnici u manjoj mjeri će osjećati tegobe. U središnjim i istočnim područjima zemlje, uslijed mjestimičnog zadržavanja magle tijekom prijepodneva, kod osjetljivijih osoba moguće su slabije poteškoće. Nakon vedrije noći, jutarnji sati će biti svježiji, na što bi trebalo obratiti pažnju, te se prikladno odjenuti i djelomično reducirati aktivnosti. Danju osjetno toplije i ugodnije.

Objava Idealno vrijeme za boravak na otvorenom: Do kraja tjedna sunce i ugodne temperature. pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.