– Razgovori u Bürgenstocku neće se održati danas kako je planirano – priopćio je ministarstvo u Bernu u petak, ne navodeći razlog.

Švicarski dužnosnici su do sada upućivali pitanja o suštini razgovora uključenim stranama.

Do kasno u četvrtak, Švicarska se pripremala za početak razgovora barem na tehničkom nivou u luksuznom odmaralištu Bürgenstock u blizini Luzerna. Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Irana, zajedno s posrednicima Katarom i Pakistanom, prvobitno su se očekivali u odmaralištu.

Američki predsjednik Donald Trump i iranska strana potpisali su okvirni sporazum odvojeno u srijedu navečer. Prema Pakistanu, on je stupio na snagu sa “trenutnim učinkom”.

Sporazum predviđa, između ostalog, ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i prekid američke pomorske blokade. Konačni sporazum, uključujući i onaj o iranskom nuklearnom programu, treba se postići u roku od 60 dana u skladu s okvirnim sporazumom.

Objava Otkazan prvi krug pregovora između SAD-a i Irana pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Vladimir Kecmanović osuđen je na kaznu zatvora od 14 godina i šest mjeseci zbog kaznenih djela zanemarivanja i zlostavljanja maloljetne osobe te teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti, dok je Miljana Kecmanović osuđena na dvije godine i 11 mjeseci zatvora zbog kaznenog djela zanemarivanja i zlostavljanja maloljetne osobe.

Riječ je o drugoj prvostupanjskoj presudi, na koju tužiteljstvo i obrana imaju pravo žalbe Apelacijskom sudu u Beogradu.

Glavni javni tužitelj Višeg javnog tužiteljstva u Beogradu Nenad Stefanović u završnoj je riječi predložio sudu da Kecmanoviće osudi na maksimalne zatvorske kazne. Za Vladimira Kecmanovića zatražio je jedinstvenu kaznu zatvora od 14 godina i 11 mjeseci, a za Miljanu Kecmanović kaznu zatvora od tri godine.

S druge strane, obrana je tražila oslobađajuće presude, tvrdeći da navodi iz optužnice nisu dokazani. Suđenje se ponavljalo jer je Apelacijski sud u Beogradu ukinuo prvostupanjsku presudu kojom su Kecmanovići bili osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne te naložio ponovno suđenje.

Kosti K. ne mogu suditi

U zločinu koji se ne pamti u novijoj povijesti Srbije tada 13-godišnji dječak iz očeva pištolja ubio je tijekom prvog školskog sata osam djevojčica, dječaka i školskog zaštitara, a ranio još petero učenika i nastavnicu povijesti.

U vrijeme zločina imao je manje od 14 godina i po zakonu nije kazneno odgovoran, a nakon privođenja smješten je u posebnu psihijatrijsku ustanovu gdje je i dalje pod nadzorom.

Glavni tužitelj Nenad Stefanović u završnoj je riječi poručio da je zakon upravo zato i propisao posebnu odgovornost roditelja, koji imaju ne samo zakonsku već i moralnu obvezu odgajati i usmjeravati svoje dijete.

Objava Roditelji Koste K. osuđeni na zatvorske kazne pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Sporazum, koji predstavlja osnovu za 60-dnevno primirje i početak sveobuhvatnijih pregovora o nuklearnom programu i trajnom miru, već izaziva burne reakcije. Dok ga administracija u Washingtonu predstavlja kao diplomatski uspjeh koji smanjuje opasnost od nuklearnog sukoba, kritičari upozoravaju da Iran dobija ogromne financijske koristi bez značajnijih ustupaka u ključnim sigurnosnim pitanjima.

Posebnu pažnju privukle su Trumpove izjave u kojima je, samo nekoliko dana nakon prijetnji novim vojnim udarima na Iran, zauzeo znatno pomirljiviji ton.

Američki predsjednik sugerirao je da Iran ima pravo na obogaćivanje uranija za civilne svrhe, poručio da Washington neće inzistirati na gašenju iranskog programa balističkih projektila te priznao da će SAD vjerojatno morati vratiti dio zamrznute iranske imovine vrijedne više milijardi dolara.

Takve izjave predstavljaju značajan zaokret u odnosu na dosadašnju politiku njegove administracije i vjerojatno će izazvati nezadovoljstvo među republikanskim tvrdolinijašima, kao i u Izraelu, gdje se već duže vrijeme protive bilo kakvim ustupcima Teheranu.

Sporazum potpisan u Teheranu, formalizacija slijedi u Ženevi

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian potpisao je sporazum u srijedu u Teheranu, dok se očekuje da će američki potpredsjednik JD Vance dokument formalno potpisati tijekom ceremonije u Ženevi u petak.

S druge strane, iranski pregovarački tim ne krije zadovoljstvo postignutim ishodom. Glavni iranski pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf ocijenio je sporazum kao „dokaz američkog neuspjeha“.

– Ljudi će vidjeti sadržaj sporazuma i sami donijeti sud – poručio je Ghalibaf.

Trump, međutim, tvrdi da je upravo njegova administracija bila najodlučnija prema Iranu u povijesti SAD-a.

– Nijedan američki predsjednik nije bio tvrđi prema Iranu od mene. Ali nema ničega pametnijeg od tržišta, a tržišta vole ovaj sporazum – izjavio je Trump.

Ključni razlog za postizanje sporazuma bilo je ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih pomorskih prolaza za svjetsku trgovinu energentima.

Trump je upozorio da bi nastavak sukoba mogao imati katastrofalne posljedice po globalnu ekonomiju.

– Alternativa ovom sporazumu bila bi svjetska depresija. Da nije postignut dogovor, Hormuški moreuz nikada ne bi bio otvoren. Nitko ne želi slati brodove vrijedne milijarde dolara kroz područje iznad kojeg lete rakete i gdje se nalaze mine – rekao je američki predsjednik.

Prema sporazumu, plovidba kroz tjesnac bit će omogućena bez dodatnih naknada tijekom narednih 60 dana. Međutim, iranski dužnosnici već su najavili da se situacija nakon tog razdoblja neće vratiti na stanje prije rata.

Ghalibaf je izjavio da Iran smatra kako ima suvereno pravo upravljati prolazom te da će nakon isteka privremenog sporazuma naplaćivati određene naknade brodovima koji koriste tjesnac.

– Hormuški tjesnac neće se vratiti na prijeratno stanje. Iran ima pravo na svoj suverenitet i, naravno, naplaćivat će usluge koje pruža – rekao je.

Milijarde dolara za Iran

Jedan od najkontroverznijih dijelova sporazuma odnosi se na financijske benefite koje bi Iran mogao dobiti. Dogovor predviđa trenutačno ukidanje američke pomorske blokade iranskih luka, izdavanje dozvola za izvoz iranske nafte, potencijalno ukidanje međunarodnih sankcija te odmrzavanje milijardi dolara iranske imovine koja je godinama bila blokirana.

Osim toga, planirana je uspostava fonda za obnovu Irana vrijednog čak 300 milijardi dolara.

Trump insistira da američki porezni obveznici neće financirati taj fond. Prema njegovim riječima, najveći dio novca trebale bi osigurati zaljevske države, a sredstva bi bila vezana za ponašanje Irana i poštivanje sporazuma.

Objava Donald Trump potpisao sporazum s Iranom pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

“Sporazum s Islamskom Republikom Iran sada je dovršen”, napisao je američki predsjednik Donald Trump na svojoj platformi Truth Social ubrzo nakon Sharifove objave.

Sporazum je postignut unatoč izraelskom napadu na Libanon u nedjelju, koji su kritizirali i Iran i američki predsjednik Trump.

Točni uvjeti sporazuma nisu odmah bili poznati. Sharif je naveo da sporazum poziva na “trenutačan i trajan prekid vojnih operacija na svim bojištima, uključujući Libanon”.

Više izvora prije je za Reuters izjavilo da nacrt sporazuma predviđa ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ukidanje američke blokade iranskih luka i produljenje primirja, dok bi se o iranskom nuklearnom programu nastavili pregovori tijekom dodatnih 60 dana.

U objavi na društvenim mrežama Trump je naveo da će Hormuški tjesnac biti otvoren “bez naplate prolaza” te da će američka pomorska blokada također biti ukinuta.

“Brodovi svijeta, pokrenite motore. Neka nafta poteče!”, napisao je Trump.

Objava Postignut sporazum o okončanju rata izmeđi Irana i SAD-a pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Susret novotravničanina Zijada Salkice, koji već dugi niz godina živi i radi u Americi, i našeg Stjepana Radeljića, reprezentativca koji nastupa na najvećoj nogometnoj pozornici svijeta, nije samo susret dvojice prijatelja. To je susret djetinjstva, uspomena i zajedničkih koraka kojima su nekada prolazili ulicama svog grada.

Dok pojedini mediji često traže podjele, sukobe i senzacije, život piše sasvim drugačije priče. Priče u kojima nije važno kako se neko zove, gdje danas živi ili koju karijeru gradi, nego kakav je čovjek bio i ostao. Upravo takvu priču pričaju Zijad i Stjepan.

Odrastali su u istom gradu, dijelili iste ulice, igrali na istim terenima i nosili uspomene koje ni vrijeme ni udaljenost nisu mogli izbrisati. Danas ih životni putevi vode na različite strane svijeta, ali ih Novi Travnik i dalje spaja na najljepši mogući način.

Njihov susret nije vijest zato što je neobičan. Naprotiv, on je vijest zato što pokazuje da je sasvim normalno ono što neki pokušavaju predstaviti kao senzaciju – poštovanje, prijateljstvo i međusobna ljubav među ljudima koji su odrasli zajedno.

Zijad i Stjepan nisu rušili predrasude velikim riječima. Učinili su to svojim primjerom. Pokazali su da zajedništvo nije fraza za posebne prilike, nego način života koji se u Novom Travniku godinama živio i živi. Njihova fotografija i njihov zagrljaj vrijede više od hiljada naslova, komentara i medijske buke.

Jer na kraju, kada se ugase reflektori, kada završe prvenstva i prođu senzacionalni naslovi, ostaju ljudi. Ostaju prijateljstva. Ostaje grad koji ih je odgojio i naučio da se poštuju, cijene i raduju uspjesima jedni drugih.

Hvala našem Stjepanu i našem Zijadu što su nas podsjetili na jednostavnu, a tako važnu istinu – da se ljudi mogu razlikovati po mnogo čemu, ali da ih zajedničko djetinjstvo, iskreno prijateljstvo i ljubav prema rodnom gradu zauvijek povezuju. To nije senzacija. To je život. I upravo zato je tako lijep.

Objava Zijad i Stjepan , suživot nije senzacija – to je život pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Iz MUP-a Hrvatske su pojasnili da je ta mogućnost definirana europskim pravnim okvirom, odnosno Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava ulaska/izlaska.

Kako su naveli, predviđen je određeni nivo fleksibilnosti koja može uključivati privremena odstupanja od uzimanja biometrijskih podataka, odnosno otisaka prstiju i prikaza lica, ali uz zadržavanje obaveze skeniranja putne isprave i evidentiranja vremena ulaska u državu članicu Europske unije.

– Navedeni model može se provoditi u vremenski ograničenom opsegu, najviše šest sati u izvanrednim okolnostima koje dovode do tako gustog prometa da vrijeme čekanja na graničnom prijelazu postane predugo. Ovo konkretno znači kreiranje EES osobnog dosjea bez izuzimanja biometrije – naveli su iz MUP-a Hrvatske.

Naglasili su da, prema dostupnim informacijama Europske komisije, do sada nijedna država članica nije donijela odluku o suspenziji EES-a. Umjesto toga, riječ je o mogućoj olakšici neprikupljanja i neprovjeravanja biometrijskih podataka u posebnim slučajevima.

Iz MUP-a Hrvatske ističu da se, kao i prethodnih godina, i tijekom ovog ljeta može očekivati povremeno pojačan promet i stvaranje gužvi na značajnijim prometnim pravcima prema graničnim prijelazima.

Napominju da su pojačana čekanja u vršnim opterećenjima na pojedinim graničnim prijelazima postojala i prije uvođenja EES sistema, posebno tijekom blagdana i praznika, te da nisu novost.

Ona su, kako navode, rezultat više faktora.

Kada je riječ o granici prema Bosni i Hercegovini, iz MUP-a Hrvatske ukazuju na infrastrukturna ograničenja, posebno uz rijeku Savu, gdje postoje uski mostovi s jednom ulaznom i jednom izlaznom trakom, što povremeno stvara takozvana uska grla i smanjuje protok graničnog prometa. Kao dodatne faktore navode i infrastrukturu s bh. strane, kao i stalno povećanje graničnog prometa prema susjednim trećim zemljama.

Iz hrvatskog MUP-a potvrđuju da korištenje EES sustava može izazvati povremeno dodatno usporavanje prometa u vršnim opterećenjima na cestovnim graničnim prijelazima, s obzirom na to da osoba mora ući i izaći iz vozila kako bi se biometrijski registrirala u sustav.

Međutim, naglašavaju da se taj proces nastoji ubrzati korištenjem ručnih EES čitača, pomoću kojih se biometrijski podaci uzimaju na ulaznim i izlaznim trakama prije dolaska osobe do kontrolne kućice.

– Na aerodromima se, uz stacionarne sustave, koriste i mobilni EES čitači, EES kiosci, kao i e-vrata, kada je to moguće – naveli su iz MUP-a Hrvatske.

EES sustav predviđa elektronsku registraciju ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja u države članice Europske unije, uključujući evidentiranje podataka iz putne isprave, vremena ulaska i izlaska, kao i biometrijskih podataka.

Njegova primjena posebno je važna za građane Bosne i Hercegovine koji putuju prema Hrvatskoj i drugim državama članicama EU, posebno u razdobljima pojačanog ljetnog prometa

Objava MUP Hrvatske: Nema suspenzije EES-a, moguće samo privremene olakšice u slučaju velikih gužvi pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Potres se dogodio oko 07:37 sati po lokalnom vremenu na dubini od oko 35 kilometara, prema USGS-u. Prve informacije kažu da su tri osobe smrtno stradale.

Seizmološka agencija te zemlje, Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju (Phivolcs), priopćila je da je potres pogodio obale grada General Santos u provinciji Sarangani, na najjužnijem vrhu otoka Mindanao.

Phivolcs je takođe izdao upozorenje na tsunami, pozivajući ljude koji žive u obalnim područjima da se evakuiraju. Valovi tsunamija mogli bi dostići 1 do 3 metra iznad razine plime u dijelovima Filipina, prema Sustavu za upozoravanje na tsunami SAD-a. Fotografije iz lokalnog ureda za informacije u gradu General Santos prikazale su trgovine i zgrade kako se ruše uslijed potresa.

Snažan potres pogodio je područje u trenutku kada su javne škole započele novu akademsku godinu u ponedjeljak.

Video sa društvenih mreža prikazao je desetine prestravljene djece iz osnovne škole kako čučnu na otvorenom dok se tlo pod njima nasilno ljuljalo u provinciji Zapadni Davao. Drugi snimak prikazuje krov srednjoškolskog kampusa koji se srušio dok su se učenici postrojavali ispred školskog sportskog terena u Južnom Davau. U oba incidenta nisu prijavljene ozljede.

Filipinski predsjednik Ferdinand Marcos Jr. rekao je da je “naredio svim relevantnim vladinim agencijama da odmah djeluju” kako bi evakuirali stanovnike i započeli spasilačke radove.

Provincija Sarangani, odakle se pojavljuje većina slika štete, dom je za otprilike 580.000 ljudi. Ancheta je rekao da nema neposrednih izvještaja o žrtvama, ali da su se neki ljudi onesvijestili nakon snažnog podrhtavanja.

“Ovo je najjači potres koji smo doživjeli”, rekao je Ancheta za Reuters putem telefona. Indonezija je izdala upozorenje na tsunami za svoju sjeveroistočnu obalu, dok je Japan učinio isto za svoju južnu obalu, od prefekture Ibaraki do prefekture Okinawa. Filipini, Indonezija i Japan nalaze se u takozvanom Vatrenom prstenu, luku rasjednih linija koji kruži oko Pacifičkog bazena i koji je podložan čestim potresima i vulkanskim erupcijama.

Nije otkrivena prijetnja od tsunamija na Havajima, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi.

Objava Potres jačine 7,8 stupnjeva po Richteru pogodio Filipine i pokenuo tsunamije pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Prema zasad dostupnim informacijama, policija je dojavu o padu zrakoplova manjih dimenzija na području Campanoža, između Kaštijuna i Medulina zaprimila oko 11:20 sati te su na mjesto događaja upućene sve žurne ekipe.

– Trenutno su na terenu sve službe, od Hitne medicinske pomoći i vatrogasaca do policije koje poduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti, istaknuo je policijski službenik za odnose s javnošću Alen Pačić potvrdivši kako je u nesreći smrtno stradalo nekoliko osoba.

Objava Više osoba poginulo u padu zrakoplova u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Kako piše španjolski El País, turistički sektor suočen je s neuobičajenom situacijom. Predsezonska prodaja aranžmana znatno je sporija nego prethodnih godina, pa su hotelske kuće i turističke agencije odlučile reagirati popustima kako bi potaknule potražnju.

“Rezervacije se odvijaju sporije nego što se očekivalo, a popusti su najbrži način za aktiviranje tržišta”, poručuju iz jedne od vodećih španjolskih turističkih grupacija.

Posljednjih godina ljetovanje na španjolskoj obali postalo je osjetno skuplje. Rekordne cijene dosegnute su prošlog ljeta, kada su pojedini aranžmani za domaće destinacije bili gotovo jednako skupi kao egzotična putovanja u Karibe ili Meksiko.

Analiza cijena turističkih paketa za 2026. godinu pokazuje kako su brojne španjolske destinacije zabilježile dvoznamenkaste padove cijena. Među najvećim gubitnicima su Mojácar, Mallorca i Tenerife, gdje su aranžmani pojeftinili između 20 i 23 posto u odnosu na prošlu godinu. Najveći pad zabilježen je u Mojácaru, gdje su cijene niže za više od 23 posto, odnosno oko 627 eura po aranžmanu. Slijede Mallorca s padom od 22 posto te Tenerife s više od 20 posto nižim cijenama.

Istodobno, neka konkurentska odredišta bilježe potpuno suprotan trend. Putovanja u tursku Anatoliju poskupjela su za 35 posto, dok su aranžmani za Meksiko i Dominikansku Republiku skuplji nego lani.

Stručnjaci smatraju da iza promjene stoji kombinacija gospodarskih i geopolitičkih čimbenika. Napetosti na Bliskom istoku, rast cijena energenata, skuplji prijevoz i ponovno jačanje inflacijskih pritisaka natjerali su mnoge europske građane na opreznije planiranje godišnjih odmora. Posebno je pogođeno njemačko tržište, jedno od najvažnijih za španjolski turizam.

Zbog neizvjesne gospodarske situacije sve više turista odgađa rezervacije do posljednjeg trenutka, očekujući dodatna sniženja ili povoljnije ponude. Dio njih, zbog rasta životnih troškova, čak razmatra ostanak u vlastitoj zemlji umjesto putovanja u inozemstvo.

Dodatni izazov za Španjolsku predstavljaju visoke temperature, gužve u najpopularnijim turističkim središtima te rast troškova boravka na samim destinacijama. Prema najnovijim podacima Airbnba, među britanskim turistima raste interes za domaća putovanja. Pretrage smještaja unutar Ujedinjenog Kraljevstva povećane su za 11 posto, dok pojedine ruralne regije bilježe i višestruko veći interes nego prethodnih godina. Takav trend mogao bi predstavljati ozbiljan izazov za mediteranske zemlje koje tradicionalno ovise o gostima iz Velike Britanije i Njemačke.

Na promijenjene okolnosti nedavno je upozorio i hrvatski ministar turizma i sporta Tonči Glavina. Istaknuo je kako će ovogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj biti specifična zbog poremećaja u prometu i putovanjima izazvanih ratom na Bliskom istoku te pozvao turistički sektor na korekciju cijena.

Prema njegovim riječima, hotelijeri, kampovi, privatni iznajmljivači i ugostitelji trebali bi razmotriti sniženje cijena od 10 do 20 posto kako bi ostali konkurentni na mediteranskom tržištu.

Unatoč izazovima, rezultati hrvatske predsezone zasad su pozitivni. Ministarstvo turizma navodi kako je u prvih pet mjeseci ove godine ostvaren rast dolazaka i noćenja od oko pet posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić smatra da bi Hrvatska mogla profitirati zbog činjenice da je jedna od najbližih i najsigurnijih mediteranskih autodestinacija za goste iz središnje Europe.

“Ključno je turistima ponuditi kvalitetu i osjećaj da za svoj novac dobivaju odgovarajuću vrijednost. Upravo će to biti jedan od najvažnijih faktora uspjeha ove sezone”, poručio je Ostojić.

Objava Ova zemlja nudi velike popuste za nadolazeću ljetnu sezonu pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

U tužbi, koju je podnio državni tužitelj Floride James Uthmeier, navedeno je da OpenAI i njegov izvršni direktor Sam Altman ugrožavaju djecu, stvaraju ovisnost o tehnologiji, pomažu i podržavaju masovne ubojice te potiču korisnike na samoubojstvo u nastojanju kompanije da ostvari profit.

U odgovoru na tužbu, OpenAI je priopćio da je uspostavio vodeće zaštitne mjere i politike u industriji.

Pravni postupak pokrenut je dok Florida vodi i kaznenu istragu o tome da li je ChatGPT imao bilo kakvu ulogu u ubojstvu dvije osobe tijekom masovne pucnjave na Državnom univerzitetu Floride prošle godine.

U građanskoj tužbi također se nastoji osobno pozvati na odgovornost Sama Altmana zbog navodnog “nesavjesnog i namjernog ponašanja”, uključujući, kako je navedeno, “potpuno zanemarivanje rizika po ljudske živote izazvanog djelovanjem njegove kompanije”.

OpenAI se tereti za više prekršaja, uključujući obmanjujuće i nepoštene poslovne prakse, nemar, kršenje zakona o odgovornosti za proizvode, lažno predstavljanje i izazivanje javne štete.

U tužbi se spominje pucnjava na Državnom univerzitetu Floride, kao i ubojstvo dvoje doktoranata Univerziteta Južne Floride, gdje je osumnjičeni navodno postavljao ChatGPT-u pitanja o načinima odlaganja ljudskih tijela, prema navodima tužiteljstva.

OpenAI je u izjavi za BBC naveo da je gubitak djeteta najteža tragedija koju obitelj može doživjeti te da su svjesni “da nikakve riječi ne mogu ublažiti takvu bol”. Kompanija je dodala da umjetna inteligencija predstavlja novu i moćnu tehnologiju te da maloljetnici zahtijevaju posebnu zaštitu, zbog čega su uvedene zaštitne mjere poput sustava za procjenu starosne dobi korisnika i alata koji roditeljima omogućavaju nadzor nad korištenjem AI tehnologije.

Tužba dolazi u trenutku kada se OpenAI suočava s nizom drugih sudskih postupaka u kojima se osporavaju njegove sigurnosne prakse. Među njima su i tužbe koje tvrde da je ChatGPT djelovao kao “savjetnik za samoubojstvo” ili poticao štetne zablude kod pojedinih korisnika.

Florida se također usprotivila nastojanjima Trumpove administracije da ograniči mogućnost saveznih država da reguliraju umjetnu inteligenciju te je nedavno predložila “Povelju o pravima u oblasti umjetne inteligencije”, s ciljem jačanja zaštite privatnosti podataka i zaštite građana od mogućih negativnih ekonomskih posljedica razvoja podatkovnih centara, prenosi BBC.

Objava Florida tužila kompaniju OpenAI zbog pomaganja masovnim ubojicama pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.