“Prijedlog zabranjuje pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina i utvrđuje minimalnu dob od 15 godina za maloljetnike koji žele otvoriti vlastiti nalog”, navodi se u priopćenju Europske komisije.

Prema prijedlogu, djeca bi mogla kreirati vlastite naloge na društvenim mrežama tek s navršenih 15 godina. Roditeljima ili starateljima djece u dobi od 13 i 14 godina bilo bi omogućeno da kreiraju “mini naloge” kojima bi djeca pristupala putem naloga svojih roditelja ili staratelja.

Na taj način djeci bi bio omogućen pristup društvenim mrežama i platformama za dijeljenje videa primjerenim njihovoj dobi.

Komisija također predlaže da usluge dostupne putem “mini naloga” budu opremljene zaštitnim mehanizmima, uključujući ograničavanje društvenih kontakata i vremena provedenog pred ekranom na najviše jedan sat dnevno.

Djeci u dobi od tri do 13 godina bio bi zabranjen pristup društvenim mrežama, dok bi im putem naloga kojima upravljaju roditelji ili staratelji bio omogućen pristup posebno dizajniranim platformama za dijeljenje videa prilagođenim djeci.

Platforme bi također morale roditeljima i starateljima ponuditi jednostavne alate za ograničavanje pristupa djece sadržajima za odrasle te omogućiti korištenje uređaja samo za sadržaje prilagođene djeci, uz ograničenje korištenja na jedan sat dnevno.

Zakon predviđa i obaveze za različite vrste internetskih usluga, uključujući društvene mreže, platforme za dijeljenje videa, online igre, AI asistente i chatbote, s ciljem zaštite korisnika mlađih od 18 godina.

Predložene mjere uključuju zabranu funkcija koje mogu stvarati ovisnost, kao i sustava preporuka zasnovanih na profiliranju korisnika koji maloljetnike mogu uvlačiti u začarani krug štetnog sadržaja.

Prijedlogom se također želi zabraniti beskonačno listanje sadržaja, mehanizmi nagrađivanja kojima se potiče dugotrajno korištenje, noćne push-notifikacije te neželjeni kontakt nepoznatih osoba s maloljetnicima.

“Osim toga, AI asistenti i chatbotovi trebali bi biti isključeni po početnim postavkama i ne bi smjeli simulirati međuljudske odnose na način koji stvara emocionalnu ovisnost”, navodi se u priopćenju.

Profili maloljetnika prema prijedlogu bi po početnim postavkama bili privatni, dok bi pristup geolokaciji, kameri i mikrofonu bio onemogućen.

Platforme bi također trebale ponuditi jednostavne mogućnosti za blokiranje i utišavanje drugih korisnika, alate za upravljanje vremenom provedenim online, kao i sigurne sustave preporučivanja sadržaja.

Online usluge i trgovine aplikacija morale bi koristiti alate za provjeru dobi korisnika. Europska komisija predlaže i korištenje aplikacije EU-a za provjeru dobi koja ne bi čuvala osobne dokumente niti biometrijske podatke, čime bi se, kako je navedeno, osigurala visoka razina zaštite privatnosti.

Prijedlog također mijenja princip odgovornosti, tako da bi pružatelji veoma velikih online platformi morali dokazati da su njihove usluge sigurne već po dizajnu.

Platforme bi stoga bile obavezne Europskoj komisiji dostaviti plan usklađenosti, kao i neovisnom revizoru koji bi detaljno procijenio novu uslugu, funkciju ili mogućnost koju platforma uvodi, prenosi Federalna.ba.

Objava Europska komisija usvojila zakon koji djeci ograničava pristup društvenim mrežama pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Ovaj zakon je tijekom svog govora o stanju u EU najavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Na početku dijela govora koji je fokusiran na korištenje društvenih mreža za djecu, Von der Leyen je istaknula da je moć oduzeta iz ruku roditelja i da djeca u Europi provode do šest sati dnevno na društvenim mrežama, gledajući sadržaje dizajnirane tako da ih tjeraju na neprestano listanje.

“Ono čemu svjedočimo je potpuno preuzimanje naše djece. Otimanje njihove pažnje, njihovog fokusa, njihovih umova. To djecu lišava njihovog djetinjstva”, poručila je Von der Leyen.

Istaknula je da djeci u EU treba vrijeme da odrastu i pronađu sebe.

“Da odrastaju s drugima. Da se suoče sa svim emocijama i izborima koje donosi stvarni život. Čak im je potrebno i vrijeme da im bude dosadno. Jer tada moraju koristiti svoju maštu. Tada moraju razgovarati, slagati se, ne slagati se, formirati mišljenje, promijeniti mišljenje. Ali kada dijete ima pametni telefon, sve mu je to oduzeto”, rekla je.

Napomenula je da su posljedice ovakvog stanja tragične, posebno za roditelje i djecu. Istaknula je gubitak sna, anksioznost, pa čak i samoozlijeđivanje. Posebno je izdvojila slučaj 14-godišnje djevojčice iz Belgije, koja je bila žrtva nasilja na internetu.

“Priča je tako tragična i puna tuge, nisam bila sigurna da li da je uključim. Ali njena majka je tako dirljivo govorila o svojoj kćerki. I tako strastveno o tome da se spriječi da se to desi drugima. Rekla je da bi, bez ovih sveprisutnih mreža, njena kćerka i dalje bila tu”, istakla je Von der Leyen.

Zatim je istaknula da je sazvala specijalni panel stručnjaka, razgovarala s mladim osobama te pratila šta rade druge zemlje.

“Sutra, Komisija predlaže Zakon o djeci EU. Zauzet ćemo postepen i diferenciran pristup. Svaka dob nosi svoje osjetljivosti. I zato će svaka imati svoj prilagođenu razinu zaštite. Nema društvenih mreža ispod 13 godina. Nema osobnog računa ispod 15 godina”, rekla je.

Pojasnila je šta ova odrednica podrazumijeva.

“To znači da od 13. godine, pa dok dijete ne napuni 15, mogu postojati samo mini računi koje otvaraju i nadziru roditelji, s ograničenim funkcijama i vremenskim ograničenjem. A za uzrast između 15 i 18 godina, siguran dizajn će biti obaveza za platforme”, rekla je Von der Leyen.

Prema pravilima EU, nakon što zakon formalno predloži Europska komisija, slijedi rasprava u Europskom parlamentu. Onaj tekst koji usvoji uparlament zatim ide pred Vijeće EU, a ako bude usvojen u identičnom tekstu u ovom tijelu, zakon je usvojen.

U slučaju da Vijeće EU promijeni tekst zakona, dokument se vraća na raspravu i usvajanje u Europski parlament.

Objava Europska unija želi zabraniti korištenje društvenih mreža za djecu ispod 13 godina pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Trump prisustvovati komemoraciji u Pentagonu, jednoj od zgrada u koje su teroristi namjerno usmjerili otete zrakoplove, uz tornjeve blizance u New Yorku. U New Yorku će članovi obitelji na mjestu napada na Svjetski trgovački centar čitati imena poginulih.

U terorističkim napadima Al-Qaide poginulo je gotovo 3000 ljudi. Teroristi su oteli četiri putnička zrakoplova, od kojih su dva usmjerili u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra, a jedan u Pentagon, sjedište američkog Ministarstva obrane. 

Četvrti se srušio u Pennsylvaniji nakon što su se putnici suprotstavili otmičarima. Ni četvrt stoljeća kasnije nije pouzdano utvrđeno što je bilo planirana meta četvrtog zrakoplova.

Nakon napada tisuće ljudi pohrlile su na mjesto rušenja kako bi pomogle u potrazi za preživjelima pod ruševinama. Tijekom komemoracije u New Yorku u petak okupljeni će u nekoliko navrata odati počast žrtvama minutama šutnje, a obilježavanje obuhvaća i one koji su naknadno umrli od posljedica napada.

Američka vlada priznala je da je broj ljudi koji su umrli od zdravstvenih problema povezanih s napadima već daleko premašio broj poginulih u samim napadima. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) dosad su zabilježili više od 57.000 slučajeva raka povezanih s napadima. 

Rušenje tornjeva visokih oko 400 metara i požari koji su uslijedili oslobodili su u zrak izrazito otrovnu mješavinu prašine, staklenih vlakana, azbesta, usitnjenog betona, gipsanih ploča, izgorjele plastike i drugih onečišćujućih tvari, zbog čega je područje još tjednima nakon napada bilo opasno za zdravlje.

Objava Dan koji je promijenio svijet: 25. godina od terorističkog napada na SAD pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Kako neslužbeno doznaje portal Viteski.ba, riječ je o pacijentici iz Središnje Bosne, točnije s područja općine Travnik.

“U jedinici intenzivnog liječenja još je dvoje pacijenata koji su i dalje životno ugroženi. – Obitelji preminule pacijentice izražavamo iskrenu sućut.” – poručili su iz splitske bolnice.

U katastrofalnom požaru na omiškom području, koji je izbio sredinom kolovoza, dosad su smrtno stradale tri osobe, dok je ozlijeđeno više od 40 ljudi. 

Objava Umrla treća žrtva omiškog požara. Porijeklom je iz Središnje Bosne pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

“Građani Srbije, imat ćete priliku, sigurno, da birate mnogo opcija. Molim vas da to birate na miran i dostojanstven način. Važno je da poštujemo drugačije političko mišljenje, pravo na slobodu okupljanja i slobodu izražavanja. Molim vas, da dobro odmjerite kako i kome dajte povjerenje. Uvjeren sam da ćete izabrati pravi put u budućnost, a koga god da izaberete, svakako će dobiti i primiti moje čestitke”, rekao je Vučić.

Vučić je donio ukaz o raspuštanju Narodne skupštine Republike Srbije koji stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom glasniku.

Srbijanski mediji objavili su da će kampanja trajati 45 dana.

Podsjećamo, studenti u Srbiji od početka prosveda traže raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora.

Vučić se mjesecima unazad se suočava s pritiskom protuvladnih prosvjeda koje predvodi studentski pokret nakon tragedije na novosadskom željezničkom kolodvoru  1. studenog 2024. kad je u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi, za što prosvjednici smatraju odgovornom vlast zbog koruptivnih poslova.

Objava Aleksandar Vučić raspisao parlamentarne izbore pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Iz Kovnice su priopćili kako ova posebna serija kovanica utjelovljuje “duh, ponos i nasljeđe nacije koja se bliži svojoj povijesnoj obljetnici”. Rola od 25 kovanica prodaje se po cijeni od 61 dolar, a vrećica sa 100 komada stoji 154,50 dolara. Samo nekoliko sati nakon početka prodaje, na internetskoj stranici Kovnice objavljeno je da su sve zalihe rasprodane.

Kovanica je “osmišljena kako bi proslavila ovu povijesnu nacionalnu prekretnicu”, a njezin dizajn, koji se viđa “jednom u generaciji”, trebao bi postati “istaknuti dodatak modernim kolekcijama”, dodaju iz Kovnice. Kovanice su dostupne i putem automata u trgovini Američke kovnice novca u Washingtonu.

Iako su zlatne boje, kovanice ne sadrže zlato. Prema podacima Kovnice, sastoje se od 88,5 posto bakra, a ostatak čine cink, mangan i nikal.

Presedan u povijesti SAD-a

Ministar financija Scott Bessent još je u svibnju najavio da njegovo ministarstvo planira izdati i novu novčanicu od 250 dolara s portretom predsjednika Trumpa. Savezni zakon inače zabranjuje tiskanje američkog novca s likom žive osobe. Trumpovi saveznici u Kongresu predložili su zakon koji bi to iznimno dopustio, no taj je prijedlog trenutno u zastoju.

Bessent je tada podsjetio da se jedan živući američki predsjednik već pojavio na državnoj valuti. Radilo se o kovanici od pola dolara iz 1926. godine, izdanoj za 150. obljetnicu SAD-a, na kojoj se nalazio tadašnji predsjednik Calvin Coolidge.

Trumpova administracija poziva se i na Zakon o redizajnu prigodnog optjecajnog novca iz 2020., koji je donesen za vrijeme njegova prvog mandata. Taj zakon zabranjuje portrete živih osoba na naličju kovanica, ali izričito ne spominje lice kovanice, gdje se na novim dolarima i nalazi Trumpov portret.

Thayerov amandman iz 1866. godine zabranjuje portrete živih osoba na američkim novčanicama, ali to se pravilo tradicionalno nije primjenjivalo na kovanice.

Objava Kovanice s Trumpovim likom rasprodane u rekordnom roku pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Odluka o proglašenju prirodne nepogode donesena je u dogovoru sa gradonačelnikom Omiša Zvonkom Močićem.

Iako zakonski rok teče od sutra, Gradska uprava Omiša je već danas počela da prima prijave, a do podneva stiglo ih je 40. Iz Gradske uprave se nadaju da bi do kraja godine građanima mogao biti uplaćen novac na račune, prenose hrvatski mediji.

Gradske vlasti su pozvale sve čija je imovina oštećena u požaru da to prijave gradskoj Komisiji za procjenu štete od prirodnih nepogoda, i to nakasnije u roku od osam dana od dana donošenja odluke o proglašenju prirodne nepogode.

U požaru u Omišu pričinjena je velika materijalna šteta na objektima, šumama i poljoprivrednim površinama, te imovini fizičkih i pravnih lica.

Veliki požar izbio je 13. kolovoza oko 20 sati u šumi pored puta na području Lokve Rogoznice, a zbog snažnog vjetra proširio se prema Omišu. U požaru je potpuno izgorjelo 28 kuća, 106 vozila i 45 plovila, kao i niz gospodarskih, ugostiteljskih i pomoćnih objekata.

Objava Šteta od požara u Omišu procjenjena na 110 milijuna eura pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Agencija za upravljanje katastrofama u Nepalu saopštila je u ponedjeljak da je broj poginulih drastično skočio na 903, dok se čak 4.247 osoba vodi kao nestalo. Katastrofa je pogodila i drugu stranu granice, pa su kineske vlasti prijavile 16 mrtvih i 546 nestalih osoba.

Nova upozorenja o poplavama poslata su na telefone građana rano u nedjelju nakon što je ponovo porastao nivo rijeke Bhotekoshi. Kineske vlasti su obavijestile nepalske kolege o pojačanom protoku vode uzvodno, potvrdio je Dharam Raj Uprety, šef nepalske Nacionalne uprave za smanjenje rizika od katastrofa.

Preživjeli u poplavljenim selima, gazeći kroz debeli sloj blata pored uništenih kuća, ističu da jedva podnose konstantne alarme za evakuaciju koji ne prestaju od srijede.

“Ponekad kažu da dolazi nova poplava, pa moramo ponovo bježati na viši teren, čak i noću. Uz sve to pada i kiša”, kaže mještanin Govind Shreshta. “Jako mi je teško. Imam oca od 72 i majku od 70 godina. Moram ih nositi na leđima i potpuno sam iscrpljen. Ovako sada izgleda život nas koji smo ostali živi.”

U Dhadingu, jednoj od najteže pogođenih regija, mještani se vraćaju u uništene domove pokušavajući iz blata izvući barem nešto od imovine. Zidovi su odneseni, a ljudi lopatama čiste mulj s balkona i prozora.

“Sve je gotovo. Ništa nije ostalo, pa ni naš dom”, kroz suze je za Associated Press izjavila Sharmila Tamang iz Dhadinga.

Teško je oštećena i ključna elektrana koja strujom snabdijeva više od 20.000 ljudi, a radnici su od nedjelje na terenu kako bi procijenili razmjere uništenja.

Pukao lednik, pokrenula se lavina kamenja i vode

Kataklizma je počela u srijedu nakon kolapsa lednika visoko na Himalajima. Znanstvenici koji su analizirali satelitske snimke tvrde da se stjenovita podloga ispod lednika srušila, povukavši dio leda sa sobom. Urušavanje je bilo toliko snažno da je registrirano kao potres jačine 5,2 stupnja.

Kamenje i otopljena voda zatim su nabujali rijeke u dolinama, stvarajući vodenu bujicu koja je nosila zgrade, mostove i zemlju nizvodno kroz Tibet i Nepal.

Ministar vanjskih poslova Nepala, Shisir Khanal, apelirao je na hitnu globalnu reakciju, ističući da njegova zemlja snosi nesrazmjeran teret klimatskih promjena.

Među nestalima su i stotine stranaca koji su u ovu regiju stigli zbog posla, planinarenja ili hodočašća. Kineski državni mediji prenose da se u Tibetu 261 strani državljanin vodi kao nestao.

Američki State Department potvrdio je da se traga za 85 Amerikanaca u Nepalu, dok je devet osoba uspješno evakuirano. SAD su aktivirale 3,6 milijuna dolara hitne humanitarne pomoći, što uključuje hranu za 10.000 domaćinstava.

Pomoć stiže i iz Malezije, čiji je premijer Anwar Ibrahim najavio slanje specijalnog spasilačkog tima i donaciju od milijun dolara za pomoć Nepalu u ovim najtežim trenucima.

Objava Nepalu prijeti novi vodeni val. Broj žrtava drastično skočio na 903 pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Mladić je godinama bio bolestan, a posljednjih tjedana obitelj i vlasti Srbije i bh. entiteta RS uporno su pokušavali da ga premjeste u Beograd gdje bi proveo posljednje dane. Svi zahtjevi su odbijeni.

Ratko Mladić je pred Međunarodnim sudom u Hagu pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti, te kršenje zakona i običaja ratovanja tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Od izricanja presude, on kaznu izdržava u pritvorskoj jedinici u Hagu.

Bivši general Vojske Republike Srpske uhićen je 2011., nakon više od desetljeća skrivanja.

Objava Preminuo Ratko Mladić – pravosnažno osuđeni ratni zličinac pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

U Nepalu su dosad pronađena tijela najmanje 165 poginulih, dok je broj nestalih porastao na 826. Na tibetanskoj strani granice nestalo je još 558 ljudi, među njima 260 stranih državljana. Ukupno se u Nepalu i Kini više od 1300 ljudi vodi kao nestalo.

Potraga i spašavanje traju u iznimno teškim uvjetima. Kiša, odroni i nepristupačan planinski teren otežavaju dolazak do pogođenih područja, a vlasti upozoravaju da bi broj poginulih mogao nastaviti rasti.

Nepalske službe za upravljanje katastrofama objavile su da su prije poplava stanovnicima ugroženih područja poslale gotovo 680.000 SMS upozorenja. Upozorenja su počela stizati jučer od 9:15 sati po lokalnom vremenu, a ukupno je poslano 679.295 poruka.

Vlasti su isprva vjerovale da je potres izazvao bujične poplave, ali najnovija analiza Američkog geološkog zavoda (USGS) sugerira da nije bilo potresa te da je seizmičku aktivnost uzrokovalo “urušavanje ledenjaka i tok krhotina stijena i drugog materijala”, piše BBC.

Nepalske vlasti su ranije za BBC izjavile da se ogroman komad leda možda urušio s planine, povlačeći sa sobom stijene i druge sedimente. U međuvremenu, znanstvenici još rade na točnom slijedu događaja koji su mogli izazvati takvu katastrofu.

Objava U katastrofi u Nepalu poginulo najmanje 165 osoba pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.