Plavšić je pred Haškim tribunalom priznala krivicu za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, nakon čega je 2003. godine osuđena na 11 godina zatvora. Na slobodu je puštena 2009. godine, nakon što je odslužila dio zatvorske kazne.

U svom iskazu prilikom priznanja krivice rekla je da je prihvatila odgovornost nakon što se, kako je navela, uvjerila da su tisuće nevinih ljudi bile žrtve organiziranog i sustavnog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata sa teritorija koje su bosanski Srbi smatrali svojima.

U političkom vrhu tijekom rata djelovala je zajedno s drugim tadašnjim liderima, među kojima su bili osuđeni ratni zločinci Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik.

Tijekom političke karijere obnašala je funkcije člana Predsjedništva SR BiH (1990-1992), v.d. predsjednika srpske republike u BiH (1992), potpredsjednica Republike Srpske (1992-1996), predsjednica Republike Srpske (1996-1998). Godine 1997. je osnovala stranku Srpskog narodnog saveza (SNS).

Objava Preminula Biljana Plavšić, osuđena za ratne zločine pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Na požarištu su vatrogasci bili angažirani od 10 do 18 sati, dok je helikopter Oružanih snaga BiH od 15.20 do 16.15 sati izveo 11 izbačaja vode.

Prema informacijama OCCZ-a HNK, požarište je i dalje aktivno, a na terenu su zaostali panjevi koji se odronjavanjem šire na neopožarenu površinu. Požar se širi i podzemnim žilama koje nisu vidljive okom, zbog čega su vatrogasci i dalje angažirani na njegovu gašenju.

Na području Jablanice istoga dana evidentirana su još dva požara trave i niskog raslinja. Od 10.35 do 11 sati gorjelo je na Jeličkom polju, a od 15.40 do 16.20 sati na Palića bari.

U Mostaru je od 10.40 do 11.45 sati gorjela trava i nisko raslinje u Kuti Livču, dok je od 15.15 do 18.25 sati gorjela trava i nisko raslinje na Gorancima.

Na području Čapljine zabilježeno je više intervencija. Od 12.05 do 13 sati gorjela je trava i raslinje u Gabela Polju, od 12.45 do 13.13 sati smeće u Tasovčićima, a od 17.05 do 17.21 sati trava također u Tasovčićima. U Šurmancima je od 17.10 do 17.45 sati gorjela trava i smeće, dok je od 17.35 do 18.30 sati gorjela trava na nasipu u Višićima. Od 18.30 do 18.45 sati gorio je biljni otpad u Čeljevu.

Na području Čitluka od 15.15 do 17.45 sati gorjela je trava i nisko raslinje na Basagi u Potpolju. Od 18.40 do 20.30 sati gorjeli su smeće i šuma u Gradnićima, dok je od 21.10 do 22.45 sati gorjela trava i nisko raslinje u Miletini.

U Stocu je od 12 do 13.30 sati gorjela trava i smeće na lokaciji Prenj-Strajnik.

Na području Prozor-Rame od 13 do 15 sati gorjela je šuma i nisko raslinje u Kućanima. Požar je izbio na nepristupačnom terenu i nije ugrožavao stanovništvo, navodi se u priopćenju OCCZ-a HNŽ.

Objava Helikopteri i dalje gase požar na Cvrsnici pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Na osnovu naredbe Općinskog suda u Travniku izvršeni su pretresi jednog privatnog objekta u Vitezu, kao i službenih prostorija Doma zdravlja u Vitezu koje koristi osumnjičena osoba inicijala P. K.-G. (1975). Nakon pretresa osumnjičena osoba je lišena slobode i kriminalistički obrađena u službenim prostorijama Federalne uprave policije u Travniku. Protiv nje će biti podnesen izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Osumnjičena osoba tereti se da je, u svojstvu liječnika specijaliste u JU Dom zdravlja Vitez, iskorištavanjem službenog položaja i prekoračenjem službenih ovlaštenja, nakon radnog vremena obavljala preglede pacijenata u privatnom objektu, bez ispunjavanja propisanih uvjeta za obavljanje privatne prakse.

Sumnja se i da je tijekom tih pregleda izdavala recepte i stručne nalaze ovjerene službenim pečatom Doma zdravlja, dok pacijente i izdane recepte nije evidentirala u službenim evidencijama. Usluge je naplaćivala, čime je sebi pribavila protivpravnu imovinsku korist.

Prilikom pretresa privatnog objekta pronađen je novac za koji se sumnja da potiče od naplate usluga liječenja, kao i ovjerene isprave, recepti i dokumenti ovjereni pečatom Doma zdravlja. Pronađena je i druga dokumentacija u službenim prostorijama Doma zdravlja u Vitezu koje osumnjičena osoba koristi. Pronađeni predmeti i dokumentacija bit će korišteni u daljnjem kaznenom postupku.

U okviru aktivnosti saslušano je više osoba koje su koristile usluge liječenja u privatnoj praksi, a pribavljeni su i nalazi i recepti koje je izdala osumnjičena osoba.

Asistenciju policijskim službenicima Federalne uprave policije pružili su policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova KSB.

Federalna uprava policije nastavlja aktivnosti na dokumentiranju i drugih kaznenih djela povezanih s ovim predmetom.

Objava Liječnica u Vitezu privatne preglede pacijenata ovjeravala pečatom Doma zdravlja pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Udruženje sarajevskih ćevabdžija pripremilo je posebnu akciju kojom će obilježiti kraj njegove reprezentativne karijere. Odlučili su 2. listopada obilježiti na način povezan sa Sarajevom i njegovom gastronomskom tradicijom.

Na dan utakmice Bosne i Hercegovine i Švedske, u ćevabdžinicama koje su članice Udruženja gostima će se nuditi posebna porcija. Umjesto uobičajenih deset ćevapa u pola somuna, u ponudi će biti porcija s jedanaest ćevapa. Riječ je o simboličnoj gesti u čast broja 11, koji je Džeko godinama nosio u reprezentaciji Bosne i Hercegovine. Broj 11 tako će tijekom jednog dana imati posebno mjesto i u sarajevskim ćevabdžinicama.

Iz Udruženja sarajevskih ćevabdžija kažu da ovom akcijom žele poslati poruku: “Jedno veliko hvala, Edine”. Džeko je tijekom karijere bio jedan od najvažnijih igrača reprezentacije, a generacije navijača pratile su njegove nastupe, golove i najveće uspjehe. Njegovi pogoci ostali su važan dio povijesti bosanskohercegovačkog nogometa, zbog čega su sarajevske ćevabdžije odlučile njegov oproštaj obilježiti jednostavnom akcijom vezanom uz grad iz kojeg dolazi.

“Jer Edin nije bio samo broj 11. Bio je čovjek uz kojeg smo slavili, tugovali, vjerovali i ponosili se”, naveli su iz Udruženja. Dodali su da će se pamtiti Džekini golovi, utakmice i pobjede, ali i način na koji je predstavljao Bosnu i Hercegovinu.

Sarajevska posveta

Akcija tako spaja jedan od najpoznatijih sarajevskih specijaliteta s oproštajem dugogodišnjeg kapetana i najboljeg strijelca reprezentacije. Porcija od jedanaest ćevapa zamišljena je kao znak zahvalnosti za godine koje je Džeko proveo u nacionalnom dresu.

“Željeli smo napraviti nešto što je naše, sarajevsko i jednostavno. Nešto što pripada gradu u kojem se ćevap jede s posebnom ljubavlju i u kojem se o velikim ljudima uvijek priča uz pola somuna, luk i čašu razgovora”, poručili su. Za kraj su uputili izravnu poruku nogometašu: “Edine, hvala ti za sve što si uradio za našu reprezentaciju i Bosnu i Hercegovinu”.

Objava Sarajevske ćevabdžije u čast Džeki prodavat će “jedanaesku” umjesto “desetke” pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, izvoz je u 2025. godini iznosio 16,97 milijardi KM (oko 8,68 milijardi eura), što je 5,6 posto više nego godinu prije. Uvoz je iznosio 29,95 milijardi KM (oko 15,32 milijarde eura), s rastom od 4,5 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 12,98 milijardi KM, odnosno oko 6,64 milijarde eura.

Od zemalja u regiji, Srbija ima najbolji omjer. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, izvoz je prošle godine dosegao 33,07 milijardi eura, uz rast od 8,4 posto, a uvoz 41,86 milijardi eura, uz rast od 7,2 posto. Izvoz je pokrio 79 posto uvoza, a deficit je iznosio 8,79 milijardi eura, piše Klix.ba.

Sjeverna Makedonija izvezla je robu u vrijednosti od 8,01 milijarde eura, a uvezla 11,55 milijardi eura. Pokrivenost je bila 69,4 posto.

Hrvatska, članica EU, ima najveći deficit u regiji u apsolutnom iznosu. Prema konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz je u 2025. iznosio 25,24 milijarde eura, a uvoz 45,23 milijarde eura. Deficit je dosegao 20 milijardi eura, šest posto više nego godinu prije, a pokrivenost je bila 55,8 posto, gotovo ista kao u Bosni i Hercegovini.

Hrvatska, kao i Crna Gora, veliki dio robnog deficita nadoknađuje prihodima od turizma, koji nisu uključeni u robnu razmjenu. Bosna i Hercegovina je najvažnije hrvatsko tržište izvan Europske unije, s udjelom od oko 11 posto u ukupnom izvozu.

Crna Gora ima najgori omjer u regiji. Prema podacima Monstata, izvoz je prošle godine pao za sedam posto, na 572,3 milijuna eura, dok je uvoz porastao za 9,3 posto, na 4,46 milijardi eura. Pokrivenost je pala na 12,8 posto, s 15,1 posto godinu ranije.

Bosna i Hercegovina je drugo najvažnije izvozno tržište Crne Gore, nakon Srbije. Međutim, Crna Gora ima deficit od 195,9 milijuna eura u trgovini s Bosnom i Hercegovinom, jer je u Bosnu i Hercegovinu izvezla robu u vrijednosti od 57 milijuna eura, a odatle uvezla 252,9 milijuna eura.

U Albaniji je, prema podacima INSTAT-a, izvoz pao za 6,1 posto, a uvoz za 0,8 posto, pa je pokrivenost iznosila 39 posto.

Najnoviji podaci za Bosnu i Hercegovinu pokazuju da je izvoz od siječnja do kolovoza ove godine iznosio 11,8 milijardi KM, šest posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Uvoz je porastao za 7,5 posto, na 21,13 milijardi KM, pa je pokrivenost pala na 55,8 posto.

Izvoz u Europsku uniju porastao je za 10,2 posto, dok je izvoz u zemlje CEFTA-e smanjen za 3,8 posto.

Objava BiH po važnom ekonomskom pokazatelju bolja od Hrvatske, Albanije i Crne Gore pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Kapetan portugalske reprezentacije oglasio se nakon burnih događaja u Kopenhagenu te najavio da će u budućnosti otkriti prave razloge svoje odluke.

Naime, Ronaldo je odlučio napustiti reprezentaciju nakon konferencije za medije izbornika Jorgea Jesusa i razgovora s predsjednikom Portugalskog nogometnog saveza Pedrom Proencom.

“Nakon konferencije za medije izbornika i razgovora s predsjednikom Portugalskog nogometnog saveza, donio sam odluku da napustim kamp reprezentacije. Kada za to dođe vrijeme, svim Portugalcima ću reći istinu o razlozima mog odlaska iz reprezentacije, kojoj sam uvijek bio potpuno posvećen.”, poručio je Ronaldo i dodao:

“Sada je vrijeme da poželim sreću Portugalu i svim svojim suigračima, bez iznimke.”

Ronaldo se oglasio nedugo nakon što je napustio stadion Parken prije početka treninga portugalske reprezentacije. Jesus je neposredno prije toga novinarima rekao da će 41-godišnji napadač trenirati s momčadi.

“On nije odbio trenirati. Francisco Conceição nije trenirao jer je ozlijeđen, João Félix također nije trenirao jer smo pokušali smanjiti umor. Cris je radio u teretani. Radio je mobilizaciju na terenu, a zatim vježbe snage u hotelu. Nije odbio trenirati, ali danas hoće. Ovo je četvrti dan i zato će trenirati. Nije se odbio priključiti treningu. To je nemoguće. Mislite da bi Cristiano to napravio? To nije Cris”, poručio je ranije portugalski izbornik na konferenciji za medije.

Portugalski savez potvrdio je novinarima da Ronaldo nije sudjelovao na treningu, ali tada nije ponudio dodatno objašnjenje.

Podsjetimo, Ronaldo je na početku aktualnog reprezentativnog ciklusa dao, u ovom kontekstu, jednu prilično znakovitu izjavu kojom se osvrnuo na svoju budućnost u reprezentaciji:

“Ako izbornik ne bude računao na mene, mogu otići još danas, nikakav problem. Kad osjetim da ovdje više ne pridonosim, da ne pomažem na terenu, ne zabijam golove, stvaram lošu atmosferu ili da me ovdje ne žele, prvi ću spakirati kofere.”

Objava Ronaldo napustio reprezentaciju Portugala pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Tema Međunarodnog dana osoba treće životne dobi 2026. godine je “Doba dugovječnosti: preispitivanje sustava za dulji život” .

Ovogodišnja tema skreće pažnju na jednu od najznačajnijih demografskih promjena suvremenog društva, a to je da ljudi žive dulje nego ikada ranije. Produženje životnog vijeka predstavlja veliko dostignuće, ali istovremeno zahtijeva prilagođavanje zdravstvenih i socijalnih sustava, zajednica i javnih politika potrebama stanovništva koje stari.

Dulji život treba biti i zdraviji život

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO), do 2030. godine svaka šesta osoba u svijetu imat će 60 ili više godina, dok bi do 2050. godine broj osoba ove životne dobi mogao dostići 2,1 milijardu.

Dodatne godine života, međutim, ne znače nužno i dodatne godine provedene u dobrom zdravlju. Zbog toga je suvremeni pristup usmjeren na zdravo starenje – razvoj i očuvanje funkcionalnih sposobnosti koje omogućavaju dobrobit u starijoj životnoj dobi.

Uravnotežena prehrana, redovita fizička aktivnost, izbjegavanje upotrebe duhana i štetne upotrebe alkohola, prevencija i kontrola kroničnih nezaraznih bolesti te očuvanje mentalnog zdravlja i socijalnih kontakata mogu doprinijeti zdravlju i kvalitetu života u starijoj dobi.

Zdravo starenje zahtijeva podršku sustava i zajednice

Sve veći broj starijih osoba zahtijeva zdravstvene i socijalne sustave prilagođene njihovim potrebama. Dostupna primarna zdravstvena zaštita, prevencija i kontrola kroničnih bolesti, rehabilitacija te povezanost zdravstvene i socijalne zaštite važni su za očuvanje zdravlja, samostalnosti i kvalitete života.

Međutim, zdravo starenje ne stvara se samo u zdravstvenim ustanovama. Sigurno i pristupačno okruženje, socijalna uključenost, mogućnosti za fizičku aktivnost, druženje i sudjelovanje u životu zajednice također imaju važnu ulogu.

U tom kontekstu značajne su i aktivnosti centara za zdravo starenje, koji starijim osobama pružaju prostor za druženje, različite aktivnosti, edukaciju i aktivno sudjelovanje u zajednici. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je u prethodnom razdoblju realizirao zdravstveno-promotivne i edukacijske aktivnosti u centrima za zdravo starenje, približavajući starijim osobama informacije i sadržaje značajne za očuvanje zdravlja.

Starije osobe kao aktivni članovi društva

Starenje ne treba poistovjećivati s bolešću, nemoći ili ovisnošću. Starije osobe predstavljaju veoma raznoliku grupu i svojim znanjem, iskustvom, radom, brigom za druge i društvenim angažmanom nastavljaju značajno doprinositi obiteljima i zajednicama.

Borba protiv dobne diskriminacije i stereotipa o starosti zato je važan dio stvaranja društva prilagođenog dugovječnosti. Starijim osobama potrebno je omogućiti da održavaju društvene veze, sudjeluju u donošenju odluka koje utiču na njihov život i ostanu aktivni i ravnopravni članovi zajednice.

Međunarodni dan osoba treće životne dobi 2026. obilježava se u okviru UN-ovog Desetljeća zdravog starenja 2021–2030, koje poziva na zajedničko djelovanje kako bi se unaprijedili životi starijih osoba, njihovih obitelji i zajednica.

Cilj nije samo dodati godine životu, nego omogućiti da dodatne godine budu godine zdravlja, dostojanstva, sigurnosti i aktivnog sudjelovanja u društvu.

Objava Međunarodni dan starijih osoba: Živimo dulje, ali jesmo li zdraviji? pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Uz projekt osnivanja Edukacijskog centra, osposobljavanje i međusobno povezivanje svih službi uključenih u zaštitu i spašavanje, planirana je i edukacija građana. Cilj je prevenirati nesreće, kako u prirodi i gradskim sredinama, ali i obučiti ih postupanju u slučaju nepredviđenih situacija. Naglasak obuke je na zajedničkom djelovanju spasilaca.

„Objedinjavanje svih službi za spašavanje na jednom mjestu, edukacija potrebnog  kadra i razmjena iskustva“, objašnjava Emin Sujoldžić, rukovoditelj Edukacijskog centra.

Ovaj iznimno koristan projekt, uz općinu Travnik, podržali su i pripadnici  jedinice za specijalističku podršku kantonalnog Ministarstva unutarnjih poslova, koji su i do sada sudjelovali u različitim spasilačkim akcijama.

„Jedan centar gdje ćemo mi obučavati naše pripadnike naših službi ne samo službi spašavanja sa visina nego i vatrogasce i ronioce sve one koje imamo“, kaže Miroslav Jakić, direktor Uprave civilne zaštite Kantona Središnja Bosna.

„Ovo sad što nam se nudi je odgovor na probleme koje mi imamo da ćemo mi sada konačno dobiti kvalitetnu obuku. Nadam se da će to tako biti gdje ćemo te poslove koje mi inače radimo, raditi na vrhunskom nivou“, poručio je Adnan Arnautović, komandir Jedinice za specijalističku podršku MUP KSB.

Ovim bi travnička stanica Gorske službe spašavanja, jedna od najstarijih u Bosni i Hercegovini, napravila značajan iskorak, a sve sa ciljem da služenje zajednici i ljudima u njoj bude što kvalitetnije.

Izvor: Federalna.ba

Objava GSS Travnik predstavio projekt Edukacijskog centra za spasilačke službe pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Godišnja podrška za rad pet sigurnih kuća povećana je s približno 250.000 KM na milijun KM. Sredstva se koriste za osiguravanje smještaja i osnovnih životnih potreba, ali i za psihosocijalnu podršku ženama i djeci koji su preživjeli nasilje, pomoć pri ostvarivanju prava te podršku u postupcima pred institucijama.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kazao je da osoba koja zatraži pomoć ne bi trebala biti zabrinuta zbog toga da li sustav ima dovoljno novca da joj osigura zaštitu.

“Žena koja zatraži pomoć ne smije razmišljati ima li sigurna kuća dovoljno novca da je primi i tko će platiti stručnu osobu koja će biti uz nju i njenu djecu. To mora biti odgovornost sistema”, poručio je Delić.

Pored namjenskog transfera za provedbu zakona o zaštiti od nasilja, organizacije koje vode sigurne kuće mogu aplicirati i na druge programe Ministarstva, uključujući transfere za podršku vaninstitucionalnim oblicima brige i zaštite, sufinanciranje rada, programa i projekata iz oblasti socijalne zaštite, kao i sredstva iz prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću.

Podržana izgradnja prve sigurne kuće u ZHK

Federalno ministarstvo podržalo je i uspostavljanje prve sigurne kuće u Zapadnohercegovačkom kantonu, u Ljubuškom.

Za njenu izgradnju je 2024. godine izdvojeno 500.000 KM, dok je kroz novi program u 2026. godini osigurano dodatnih 500.000 KM za opremanje objekta.

Projekt se provodi u suradnji s Gradom Ljubuškim i Centrom za socijalni rad Ljubuški.

Na ovaj način proširuje se mreža zaštite za žrtve nasilja u dijelu Federacije BiH u kojem ranije nije postojala sigurna kuća.

Prvi put 100.000 KM za SOS telefon

Jedna od novina je i federalno proračunsko financiranje SOS telefona 1265, namijenjenog žrtvama nasilja u obitelji i nasilja prema ženama.

Linija je dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, a u proračunu Federacije BiH za 2026. godinu prvi put je osigurano 100.000 KM za njeno funkcioniranje.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donijelo je i Pravilnik o funkcioniranju SOS telefonske linije. Dokument uređuje rad operatera, pružanje stručne podrške, zaštitu privatnosti, procjenu rizika, evidentiranje poziva i suradnju s policijom, centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama i sigurnim kućama.

Cilj je da osoba koja pozove SOS telefon dobije podršku i jasne informacije o narednim koracima, posebno u situacijama kada je potrebna hitna zaštita.

Uvedeni jedinstveni standardi za sigurne kuće

Novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama u Federaciji BiH donio je i obavezu detaljnijeg uređenja rada sigurnih kuća.

Federalni ministar rada i socijalne politike donio je Pravilnik o minimalnim standardima, postupku ocjene ispunjenosti i reviziji ispunjenosti minimalnih standarda za rad sigurnih kuća u Federaciji BiH.

Pravilnikom se prvi put na jedinstven način uređuju organizacijski, kadrovski, prostorni, tehnički, sigurnosni i programski uvjeti koje sigurne kuće trebaju ispunjavati.

Uređena je i provjera ispunjenosti tih uvjeta, kao i njihova naknadna revizija, što bi trebalo omogućiti ujednačeniji nivo usluge u sigurnim kućama širom Federacije.

Završeni su i pravilnici koji uređuju Središnji registar sigurnih kuća, metodologiju za utvrđivanje cijene njihovih usluga te evidenciju zahtjeva i realiziranih smještaja.

Kako navode iz Ministarstva, riječ je o ukupno šest provedbenih akata iz nadležnosti resora rada i socijalne politike.

Fokus i na život nakon izlaska iz sigurne kuće

Podrška žrtvama nasilja, kako ističu iz Ministarstva, ne završava izlaskom iz sigurne kuće.

Žene nakon napuštanja sigurnog smještaja često moraju pronaći posao, riješiti stambeno pitanje, brinuti o djeci i ostvariti različita prava. Zbog toga su podržavane aktivnosti usmjerene na njihovo ekonomsko osnaživanje.

Kroz suradnju s organizacijama i partnerima provođene su aktivnosti koje ženama pomažu u sticanju novih vještina, pronalasku izvora prihoda i stvaranju uslova za samostalan život.

U okviru inicijative “Uz nju, za njenu slobodu” povezivani su javna podrška, solidarnost građana i konkretna pomoć ženama koje nakon izlaska iz sigurne kuće započinju novi život.

Kampanje protiv nasilja

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike svake godine provodilo je aktivnosti u okviru kampanje “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”, a sudjelovalo je i u kampanjama sigurnih kuća i drugih organizacija.

Kroz javne poruke, razgovore i događaje ukazivalo se na različite oblike nasilja, značaj prijavljivanja nasilja i mogućnosti zaštite.

Među podržanim aktivnostima bila je i Utrka solidarnosti “Uz nju, za njenu slobodu” u Zenici, čiji je cilj bio pružanje podrške ženama koje su preživjele nasilje i njihovo ekonomsko osnaživanje.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike navode da će naredni korak biti dovršavanje svih provedbenih akata novog zakona i osiguravanje njegove primjene u cijeloj Federaciji BiH.

Objava FBiH za sigurne kuće izdvaja čak milijun KM pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.

Kako je priopćeno, donesenim zaključkom dana je suglasnost da se povuče iznos od 6,2 milijuna KM i direktno prebaci na račun RMU Zenica za isplate neto plaća rudara za svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz i rujan 2026. godine i dio operativnih troškova vezanih za izvlačenje opreme mehaniziranog širokog čela iz jame Raspotočje.

Iz Vlade FBiH navode da je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u 2025. i 2026. godini putem donesenih subvencija javnim poduzećima za provođenje pravedne tranzicije i poremećaja na tržištu izvršilo isplatu plaća u 2025. i 2026. godini te osiguralo dio sredstava za nabavku repromaterijala za zatvaranje RMU Zenica.

Ističe se i da su 29. siječnja 2026. godine Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Bosna i Hercegovina zaključili Sporazum o zajmu za financiranje Projekta pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u BiH, a 24. veljače 2026. godine je zaključen Projektni sporazum između IBRD-a i Federacije BiH.

Ovim sporazumom su definirani i uvjeti za retroaktivno povlačenje sredstava, a u okviru predviđenih kategorija je prihvatljiv rashod za plaće i operativne troškove.

Obrazloženo je da je ovo neophodno kako bi se nastavili radovi na izvlačenju opreme iz RMU Zenica. U obrazloženju se podsjeća da u ovom rudniku nema proizvodnih djelatnosti, jer se nalazi u zatvaranju i sam ne može osigurati isplatu ovih plaća, te da bi se realizacijom ovog zaključka ponovo nastavili radovi na izvlačenju opreme širokog čela, a što je u skladu sa Dopunskim rudarskim projektom izvlačenja opreme i zatvaranje jame Raspotočje RMU Zenica.

Objava Za plaće rudara iz RMU Zenica izdvojeno 6,2 milijuna KM pojavila se prvi puta na Drukčiji radio.