Izgleda da će se po prvi put u povijesti morati uvesti “negativna” promjena na našim satovima – ali samo za sekundu. Naime, Zemlja se vrti mrvicu brže nego prije, tako da ćemo kroz par godina, oko 2029., izgubiti jednu sekundu; što se naziva “negativna prijestupna sekunda”. Naše sate i minute određuje rotacija planeta. No, ona nije konstantna, zna malčice varirati ovisno o tome što se događa na Zemljinoj površini i u njezinoj unutrašnjosti (jezgri).
Do negativne prijestupne sekunde je trebalo doći 2026., ali su klimatske promjene promijenile računicu. Naime, topljenje polarnog leda je malčice usporilo rotaciju Zemlje. Prema nalazima nove studije, zbog otapanja leda na polovima došlo je do redistribucije mase, što je pak utjecalo na rotaciju i odgodilo “oduzimanje” sekunde.
Koordinirano svjetsko vrijeme ili UTC je sustav koji se temelji na stotinama atomskih satova, prema kojem se reguliraju svi ostali satovi. Budući da Zemljina rotacija varira, UTC-u se svako toliko dodaje prijestupna sekunda kako bi se uskladio s Međunarodnim atomskim vremenom (TAI).
Tijekom godina smo u više navrata dodali sekundu, ali nakon dugog trenda usporavanja, Zemljina rotacija se počela ubrzavati zbog promjena unutar jezgre, piše CNN. Do sada nije bilo potrebe za negativnom prijestupnom sekundom, no 2022. godine je na Zemlji zabilježen najkraći dan od početka mjerenja, zbog čega su stručnjaci počeli planirati oduzimanje sekunde u 2026.
Unatoč tome što otapanje ledenjaka usporava vrtnju, ukupna rotacija Zemlje se ipak ubrzava. S obzirom na to da od 2016. nismo prilagođavali prijestupnu sekundu, a nikada do sada je nismo oduzimali, možda bismo mogli naći na određene probleme u smislu tehnologije.
“Softver mnogih sustava prihvaća dodavanje sekunde, no mali broj može procesirati njeno oduzimanje. Očekujemo da će negativna prijestupna sekunda stvoriti mnoge poteškoće”, kazao je geofizičar Duncan Agnew sa Sveučilišta Kalifornija, a prenosi Science Alert.
Budući da su u zadnje vrijeme primijećene neke neobičnosti kod Zemljine rotacije, Agnew je odlučio analizirati njezinu kutnu brzinu. Sateliti koji kruže oko Zemlje neprestano prate njenu gravitaciju, a s obzirom da je gravitacija povezana s masom, podaci mogu pokazati kako je ta masa raspoređena; gdje je ima više, a gdje manje.
Agnew je proučavao promjene u Zemljinom gravitacijskom polju i mjerenja brzine rotacije. Otkrio je da topljenje polarnih kapa primjetno utječe na rotaciju našeg planeta. Naime, kada se otopi led na Grenlandu i Antarktici, on otječe u oceane, pri čemu se mijenja raspodjela mase – a time i rotacija.
Agnew je na temelju prikupljenih informacija utvrdio da će do 2029. trebati uvesti negativnu prijestupnu sekundu. Ubrzana raspodjela mase na Zemlji zbog otapanja ledenjaka je možda odgodila problem negativne sekunde, ali ona također, napominje Agnew, povećava šanse da ćemo ih u budućnosti morati dodavati.
“Da se nije ubrzalo otapanje polarnog leda, imali bi taj problem tri godine ranije. Globalno zatopljenje već utječe na svjetsko mjerenje vremena. Porast temperatura i globalno mjerenje vremena postali su neraskidivo povezani, što bi moglo postati još izraženije u budućnosti”, kazao je Agnew.
“Otapanje polarnog leda je primjetno utjecalo na rotaciju cijele Zemlje. Radi se o situaciji bez presedana. Neće biti ogromne promjene u rotaciji našeg planeta koja bi mogla prouzrokovati katastrofu ili nešto slično, ali je promjena primjetna. To je još jedan dokaz da živimo u neobična vremena. Nevjerojatno je da su ljudska bića uzrokovala promjenu Zemljine rotacije”, dodaje.
Istraživanje naziva A global timekeeping problem postponed by global warming objavljeno je u časopisu Nature.